- Košta i Merc traže dogovor o novom budžetu EU do kraja 2026. godine, uz veći fokus na odbranu, konkurentnost, inovacije i bezbednost.
- Merc smatra da je predlog Evropske komisije od gotovo dva biliona evra previsok, dok Košta poručuje da nacionalni doprinosi moraju ostati na razumnom nivou.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta i nemački kancelar Fridrih Merc založili su se za postizanje dogovora o narednom dugoročnom budžetu Evropske unije do kraja 2026. godine, uz ocenu da je Uniji potreban modernizovan finansijski okvir koji će veći fokus staviti na odbranu, konkurentnost, inovacije i bezbednost.
Košta je nakon sastanka sa Mеrcom u Berlinu rekao da nova geopolitička realnost zahteva drugačiji pristup budžetu EU, uključujući novu strukturu i način raspodele sredstava.
"Potreban nam je budžet za budućnost. Budžet koji jača poverenje u evropsku ekonomiju i bezbednost. Budžet koji odgovara na brige i očekivanja naših građana", rekao je Antonio Košta.
Istovremeno, nemački kancelar je ocenio da je predlog Evropske komisije za budžet od gotovo dva biliona evra za period od 2028. do 2034. godine previsok, posebno imajući u vidu budžetska ograničenja sa kojima se suočavaju države članice.
Nemačka je, zajedno sa Danskom, Holandijom, Austrijom, Finskom i Švedskom, već zatražila da se predloženi budžet smanji, uz poruku da sve oblasti potrošnje treba da učestvuju u rezovima.
Košta: Nacionalni doprinosi moraju ostati na razumnom nivou
Košta je istakao da će u pregovorima biti neophodno napraviti prioritete, kao što je slučaj i sa nacionalnim budžetima država članica.
Prema njegovim rečima, sredstva kojima EU raspolaže nisu neograničena, zbog čega je potrebno pronaći ravnotežu između novih prioriteta i postojećih politika.
"Nacionalni doprinosi moraju biti zadržani na razumnom nivou. Zato je toliko važno da postignemo dogovor o realnom ukupnom nivou budžeta", rekao je predsednik Evropskog saveta.
On je istovremeno ukazao na potrebu pronalaženja novih "sopstvenih sredstava", odnosno novih izvora prihoda za Evropsku uniju, ocenivši da će to biti ključni deo ukupnog dogovora o narednom budžetu.
Košta je naglasio da je predvidivost posebno važna u trenutku globalne nestabilnosti, kako za građane, tako i za kompanije, poljoprivrednike i istraživače.
Više novca za industriju, inovacije i odbranu
Prema Kostinim rečima, koheziona i poljoprivredna politika i dalje će imati ključnu ulogu u regionalnom razvoju i bezbednosti hrane, ali će novi budžet morati da bude usmeren na nove evropske prioritete.
To, kako je naveo, podrazumeva jačanje evropske industrije, podršku inovatorima, zaštitu građana i odbranu granica.
Merc je, sa druge strane, rekao da bi naredni budžet EU trebalo da preusmeri potrošnju ka konkurentnosti i odbrani, uz ocenu da finansijski okvir oblikovan za izazove 20. veka ne može da odgovori na današnje okolnosti. Kancelar je odbacio mogućnost da se razlika između potrebnih sredstava i raspoloživog budžeta nadomesti novim zajedničkim zaduživanjem EU, upozorivši da prekomerni dug ugrožava suverenitet i sposobnost država da deluju.
Košta je istakao da je jačanje evropske strateške autonomije povezano sa konkurentnom ekonomijom i da EU mora da stvori uslove u kojima će evropske kompanije moći da inoviraju, rastu i stvaraju kvalitetna radna mesta.
"Jedna Evropa, jedno tržište" kao prioritet
Kao jedan od ključnih pravaca delovanja, Košta je izdvojio agendu "Jedna Evropa, jedno tržište", koja predviđa napredak tokom 2026. i 2027. godine u pojednostavljivanju pravila i smanjenju birokratije, dovršetku jedinstvenog tržišta, obezbeđivanju pristupačne energije, podršci inovacijama i smanjenju strateških zavisnosti EU.
Evropski savet će se pitanju konkurentnosti ponovo vratiti u oktobru, najavio je Košta, zahvalivši Nemačkoj na podršci naporima da se evropska ekonomija učini konkurentnijom i da se smanji regulatorno opterećenje.
EU ostaje uz Ukrajinu
Košta je ukazao na sve složeniju bezbednosnu situaciju u Evropi i brojne hibridne aktivnosti, uključujući napade dronovima, sabotaže i napade na infrastrukturu. Izrazio je solidarnost EU sa Nemačkom zbog pokušaja ruskog napada dronom u Lajpcigu i poručio da takve pretnje neće promeniti evropski stav prema ratu u Ukrajini.
Istakao je da će EU nastaviti da podržava Ukrajinu tokom rata, u pregovorima, obnovi zemlje i na njenom putu ka članstvu u EU, dok je ulogu Nemačke ocenio kao ključnu u jačanju evropskih odbrambenih kapaciteta.
(EUpravo zato.rs)