- Fon der Lajen je u govoru o stanju Unije iznela predlog da Kanada postane prva pridružena članica EU i najavila jači okvir za bezbednosnu saradnju i odgovor na hibridne pretnje.
- Poseban akcenat stavila je na migracije, veštačku inteligenciju i zaštitu mladih na internetu, uz planove za stroža pravila za društvene mreže i razvoj AI pod ljudskom kontrolom.
Govor o stanju Unije za 2026. godinu, koji je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen održala u Strazburu, s pažnjom je pratila cela Evropa, ali i ostatak sveta. U trenutku kada se Evropska unija suočava sa brojnim bezbednosnim, ekonomskim i političkim izazovima, govor je trebalo da ponudi odgovore na pitanje u kom pravcu će se Unija kretati u narednom periodu.
Od zabrane društvenih mreža za mlađe od 13 godina, pridruživanja Kanade EU i novog Evropskog saveta za bezbednost preko "brige" zbog veštačke inteligencije, migrantske krize do borbe sa elementarnim nepogodama... čule su se različite teme i planovi, koji predstavljaju načine da Evropska unija pokaže svoju snagu u trenutku kada često deluje kao da je u defanzivi.
Ali iza velikog broja tema i ambicioznih najava ostaje pitanje šta će od svega toga zaista oblikovati evropsku politiku u narednom periodu.
U nastavku izdvajamo 10 ključnih poruka iz govora Ursule fon der Lajen, najave i stavove koji bi mogli da odrede politički kurs Unije i otvore važne debate o njenoj budućnosti.
Pridruženo članstvo Kanade
Jedna od najzapaženijih poruka govora odnosila se na Kanadu. Ursula fon der Lajen predložila je da Kanada postane prva pridružena članica Evropske unije, čime bi odnosi Brisela i Otave bili podignuti na znatno viši nivo od dosadašnje trgovinske i političke saradnje.
Pozivajući se na trgovinske sporazume sa više od 80 zemalja, fon der Lajen je rekla da želi da "Kanadi otvori vrata" ka pridruženom članstvu u EU. Nakon njenog govora, kanadski premijer Mark Karni prišao je i zagrlio predsednicu Evropske komisije.
Predlog predstavlja značajan korak u odnosima EU i Kanade, posebno u trenutku kada Karni sprovodi strategiju srednjih sila koju je predstavio u Davosu u januaru.
Fon der Lajen je ukazala na "kulturne, istorijske i lične veze" između EU i Kanade, rekavši da "pre svega, dragi Mark, Evropa i Kanada veruju u demokratiju". Kao moguće oblasti saradnje navela je inteligentnu proizvodnju, tehnologiju, Arktik, klimatske promene, kritične minerale i baterije.
Karni je svoju posetu Strazburu iskoristio da pozove 10 država članica da ratifikuju postojeći sporazum CETA, ali je fon der Lajen imala ambiciozniji predlog.
"Ako pogledam Evropu danas, moj zaključak je sledeći - stanje naše Unije nikada nije bilo snažnije, ali istovremeno može delovati krhkije nego ikada".
"Preći ćemo sa CETA-e (trgovinskog sporazuma između Kanade i EU) na Savez za budućnost, kako bismo stvorili prostor zajedničkog prosperiteta i ekonomske bezbednosti. Ukratko, želimo da odnose sa Kanadom podignemo na najviši mogući nivo," rekla je.
Novi evropski odgovor na hibridne pretnje
Dok Rusija pojačava hibridne napade na EU, predsednica Komisije rekla je da Unija raspolaže brojnim bezbednosnim i odbrambenim instrumentima, ali da evropske doktrine i sistemi "nisu pratili novu realnost".
Prema predlogu fon der Lajen, odgovor bi bio novi pristup incidentima koji ne dostižu nivo oružane agresije, ali predstavljaju pretnju nacionalnoj bezbednosti članica. EU bi trebalo da ima sopstveni plan za suprotstavljanje hibridnim pretnjama, rekla je, uključujući "mehanizam koji bi bio podrška članu 4 NATO-a".
To bi se sprovelo kroz Protokol o vanrednoj bezbednosti, u okviru kojeg bi sve države članice koordinisale evropski odgovor kada jedna država aktivira mehanizam. Cilj bi bio odvraćanje od dalje eskalacije i ublažavanje posledica hibridnih napada.
Najavila je i planove za Evropski savet za bezbednost, koji bi okupio partnere poput Kanade, Norveške, Ukrajine i Ujedinjenog Kraljevstva kako bi odgovarali na pretnje u skladu sa njihovom prirodom i razmerama.
Odgovor EU na krizu u Seuti
Predsednica Komisije direktno se osvrnula i na migracije u Evropi, u kontekstu krize u Seuti krajem jula, kada je gotovo 80.000 migranata neregularno prešlo iz Maroka u španski grad Seutu.
Rekla je da je osnovno rešenje potpuno sprovođenje Pakta o migracijama i azilu, koji je stupio na snagu u junu.
"Na pravom smo putu. Videli smo smanjenje ilegalnih dolazaka za 55 posto tokom prethodne dve godine, a ove godine dodatni pad od 35 posto", rekla je fon der Lajen.
Takođe je predložila novi Evropski okvir za vanredni odgovor.
"Biće aktiviran samo pod strogo definisanim kriterijumima. U tim slučajevima omogućiće vremenski ograničenu i strogo definisanu fleksibilnost u standardnim procedurama," dodala je.
Veštačka inteligencija - između bezbednosti i tehnološke trke
Bezbednost veštačke inteligencije i pitanje kako Evropska unija može da se pozicionira u globalnoj trci u razvoju AI takođe su bili deo govora. Ipak, ona je u ovom delu iznela malo konkretnih detalja. Najavila je da će pozvati vodeće kompanije i laboratorije koje razvijaju najnaprednije AI modele na razgovore o tome kako uskladiti tempo razvoja veštačke inteligencije sa bezbednosnim zahtevima.
Fon der Lajen je istovremeno predstavila i plan za jačanje uloge EU u globalnoj AI trci, u kojoj Unija trenutno zaostaje za vodećim kompanijama iz SAD i Kine. Kao jednu od oblasti u kojoj Evropa vidi prostor za napredak izdvojila je industrijsku primenu veštačke inteligencije, odnosno korišćenje AI tehnologija u proizvodnji i drugim industrijskim sektorima.
Poruka predsednice Evropske komisije bila je da razvoj veštačke inteligencije treba da bude usmeren tako da ljudima pomaže, a ne da ih zamenjuje.
"AI treba da osnaži naše lekare, a ne da ih zameni. Iznad svega, želimo veštačku inteligenciju uz ljudsku kontrolu i delovanje. To je suština evropskog pristupa," rekla je fon der Lajen.
Drugim rečima, EU želi da istovremeno prati tehnološki razvoj i insistira na tome da čovek zadrži kontrolu nad načinom na koji se veštačka inteligencija koristi.
Zabrana društvenih mreža za mlađe od 13 godina
Zaštita mladih na internetu bila je uvod u veoma ambiciozan i kontroverzan predlog EU da se zabrani pristup društvenim mrežama osobama mlađim od 13 godina.
Novi regulatorni predlog, nazvan EU Kids Act, kojim bi se ograničio pristup društvenim mrežama mlađima od 13 godina, predvideće i posebne naloge sa ograničenim pristupom za tinejdžere između 13 i 15 godina. Za starije od 15 godina platforme bi morale da budu bezbedne već po samom dizajnu, čime bi odgovornost za smanjenje rizika bila prebačena na tehnološke platforme, a tinejdžerima koji koriste platforme bio bi ograničen pristup na jedan sat dnevno.
Ona je rekla da će EU promeniti teret dokazivanja, tako da odgovornost za bezbednost bude na tehnološkim kompanijama, a ne na roditeljima ili mladima. Takođe je ponovo podržala Akt o digitalnoj pravičnosti, rekavši da će Komisija takav zakon predložiti na jesen.
"Primenjivaćemo postepen i diferenciran pristup. Svaki uzrast ima svoje specifične osetljivosti. Zato će svaki uzrast imati sopstveni, prilagođeni nivo zaštite," rekla je fon der Lajen.
Brisel pokušava da pojača pritisak na Kinu zbog velikog trgovinskog deficita
Predsednica Evropske komisije istakla je da nijedna članica EU nema trgovinski suficit sa Kinom, dok EU svakog dana beleži deficit od oko milijardu evra. Ona je upozorila da je "drugi kineski šok već ovde", odnosno da Kina ponovo snažno utiče na evropsku privredu kroz veliki izvoz i konkurenciju evropskim proizvođačima.
Zbog toga je najavila da će Evropska komisija koristiti sve raspoložive mere kako bi smanjila neravnotežu u trgovinskim odnosima sa Kinom.
Ova izjava dolazi uoči očekivane posete evropskog komesara za trgovinu Maroša Šefčoviča Kini sledećeg meseca. On bi trebalo da razgovara sa kineskim predstavnicima o sve većim ekonomskim problemima i nezadovoljstvu koje postoji između EU i Kine.
Zbog toga se poruka fon der Lajen može posmatrati i kao način da EU ojača svoju pregovaračku poziciju pre tih razgovora.
Jedan od glavnih problema za EU jeste i velika zavisnost od Kine kada su u pitanju kritične sirovine. One su važne za razvoj zelene tehnologije, digitalne industrije, ali i za jačanje evropskih odbrambenih kapaciteta.
Fon der Lajen je navela da EU za mnoge od tih sirovina više od 80 posto zavisi od Kine, dok je kod nekih retkih zemalja zavisnost čak oko 90 posto. Zato Brisel planira osnivanje nove Evropske korporacije za kritične sirovine. Njena uloga bila bi da pomogne Evropi da obezbedi dovoljne količine tih sirovina i da ih skladišti, kako bi EU bila manje zavisna od Kine i sigurnija u snabdevanju.
Nema novih sankcija protiv Izraela i Rusije
Prošle godine jedna od glavnih najava predsednice Komisije bio je predlog sankcija protiv izraelskih doseljenika. Godinu dana kasnije, međutim, predlog se i dalje suočava sa otporom država članica, a fon der Lajen je jasno stavila do znanja da odluka više nije u nadležnosti Komisije.
"Mnogim Evropljanima je bolno što države članice nisu uspele da izgrade neophodne većine za jedinstven odgovor. Kada je Evropa podeljena, ne može da promeni tok događaja," rekla je.
Fon der Lajen je priznala "duboko nasilje" u Gazi i rekla da će EU podržati obnovu kroz Grupu donatora za Palestinu, ali nije predstavila dodatne inicijative.
Isto se odnosilo i na Rusiju. Umesto najave novih mera, fon der Lajen je pozvala na snažnije sprovođenje već postojećih sankcija i zatvaranje rupa koje Moskvi omogućavaju da ih zaobiđe. Istakla je da sankcije nanose štetu Rusiji i vrše veliki pritisak na njenu ekonomiju, ali da Rusija pokušava na sve načine da ih zaobiđe.
Zbog toga je naglasila da je neophodno zatvoriti sve postojeće rupe u sistemu sankcija.
Pojednostavljivanje birokratije
Pojednostavljivanje evropskih propisa bilo je jedno od glavnih obećanja Evropske komisije tokom prethodne dve godine. Ipak, fon der Lajen sada nije najavila nijednu novu inicijativu, niti je precizirala koliko je Komisija napredovala u pojednostavljivanju propisa.
Ona je poručila da bi EU do kraja naredne godine trebalo da završi veliku reformu Jedinstvenog tržišta. Prema njenim rečima, 12 paketa mera za pojednostavljivanje propisa moglo bi da smanji administrativno opterećenje evropskih kompanija za oko 17 milijardi evra godišnje.
Fon der Lajen je takođe pozvala države članice da doprinesu tom procesu tako što će odustati od takozvanog "gold-platinga", prakse uvođenja dodatnih nacionalnih pravila i obaveza povrh onoga što već zahtevaju zakoni EU.
Prilagođavanje klimatskim promenama dolazi u prvi plan
Ovog leta posledice klimatskih promena bile su posebno ozbiljne, pa je fon der Lajen govorila o „"letu istine“. Navela je da su posledice klimatskih promena već veoma vidljive, uništeni su usevi, neke važne reke presušuju, a veliki broj ljudi stradao je tokom toplotnih talasa. Prema nepotpunim podacima iz kraja avgusta, najmanje 35.000 ljudi umrlo je ovog leta kao posledica ekstremnih vrućina.
Fon der Lajen je poručila da EU neće odustati od svojih klimatskih ciljeva, ali da će istovremeno morati bolje da se pripremi za posledice klimatskih promena. Zato je najavila novi okvir za klimatsku otpornost, u okviru kojeg će od sledećeg meseca biti utvrđeno 100 područja u Evropi koja su najviše ugrožena klimatskim promenama. Za ta područja biće procenjeni rizici i potrebe za zaštitom.
Jedna od novih inicijativa je i Savez za klimatsko osiguranje, čiji je cilj da pomogne državama koje nemaju dovoljno novca da pokriju sve veće troškove štete izazvane klimatskim katastrofama. Trenutno je privatnim osiguranjem pokriveno samo oko 25 posto štete nastale zbog prirodnih katastrofa, što znači da veliki deo troškova na kraju pada na države i njihove budžete. Samo ovogodišnji šumski požari napravili su štetu procenjenu na oko 3 milijarde evra.
Fon der Lajen je najavila i Evropski plan za toplotne talase i Evropsku inicijativu za vodu. Pored toga, evropski vatrogasni i spasilački zvaničnici treba da pripreme predloge za bolje reagovanje na sve opasniju sezonu požara.
Razmatra se i mogućnost formiranja zajedničke Evropske vatrogasne flote, koja bi mogla da pomogne državama članicama u borbi protiv velikih šumskih požara.
Novi Kongres Evrope
Na kraju govora, fon der Lajen je najavila inicijativu za 2027. godinu novi Kongres Evrope, kojim bi se obeležila 70. godišnjica Rimskog ugovora.
Rekla je da želi da se lideri i mislioci iz cele Evrope okupe kako bi "ponovo probudili evropsku maštu".
(EUpravo zato.rs)