Neizvesno je u Moldaviji: Tesni rezultati referenduma o pristupanju EU, predsednički kandidati idu u drugi krug

Referendum u Moldaviji o tome da li da promeni ustav i da se obaveže na pridruživanje Evropskoj uniji pokazao je duboke podele u društvu.

Fotostand / Nieweler / imago stock&people / Profimedia Predsednički izbori i ustavni referendum u Republici Moldaviji

Referendum u Moldaviji o tome da li da se izmeni ustav i obaveže na pridruživanje Evropskoj uniji neizvestan je, s obzirom na to da zvanični rezultati pokazuju da su glasovi za i protiv gotovo izjednačeni.

Zvanični podaci su jutros pokazali da je 50,08 odsto glasalo za, a 49,92 odsto protiv, pri čemu je prebrojano više od 98 odsto glasova. Takav rezultat je malo ko očekivao, jer su nekoliko nedavnih istraživanja predviđala glatku pobedu ulaska u EU, piše BBC.

Maia Sandu, aktuelna predsednica pro-EU orijentacije, ranije je osudila tesan rezultat kao produkt stranog mešanja u moldavsku politiku. Ona je to nazvala "neviđenim napadom na demokratiju", osvrćući se na široke optužbe da je Rusija plaćala ljudima da glasaju na određeni način, što Moskva negira.

Glasanje i na predsedničkim izborima

Osim referenduma o promeni ustava, Moldavci su u nedelju glasali i na predsedničkim izborima. Ovi izbori su viđeni kao ključni test za zemlju koja se suočava sa izborom između nastavka puta ka članstvu u EU ili održavanja bliskih odnosa s Rusijom.

Sandu je osvojila najviše glasova u prvom krugu izbora, ali u mnogo manjem procentu nego što se očekivalo – 41 odsto, pa će se sada suočiti sa teškim drugim krugom u početku novembra, u kojem će se njeni protivkandidati verovatno udružiti protiv nje.

Optužila je "kriminalne grupe" da rade zajedno sa "stranim snagama", koristeći novac, laži i propagandu kako bi uticali na glasanje. Sandu je takođe izjavila da njena vlada ima "jasne dokaze" da je kupljeno 300.000 glasova, što je nazvala "prevarom bez presedana".

Kremlj je odlučno negirao umešanost u optužbe o kupovini glasova. Moldavija trenutno vodi pregovore s EU o članstvu. Ovi pregovori će se nastaviti bez obzira na ishod nedeljnog referenduma, jer on nije imao pravnu obavezu.

Međutim, očekivalo se da će glasanje učiniti ovaj proces sigurnijim za put Moldavije u Evropsku unije. Umesto toga, sada deluje malo nestabilnije, ocenjuje britanski javni servis.

Kad je drugi krug?

Pošto nije uspela da osvoji više od polovine glasova na predsedničkim izborima, Sandu i drugi vodeći kandidat, Aleksandr Stoianoglo, koji ima podršku pro-ruske Partije socijalista, ići će na drugi krug 3. novembra.

Stoianoglo je osvojio 27 odsto, što je rezultat koji je bio znatno veći od očekivanog. Populista Renato Usatii je zauzeo treće mesto, a zatim je bila bivša guvernerka Gagauzije Irina Vlah. Ako drugi kandidati podrže Stoianogla uoči drugog kruga, Sandu bi mogla biti u stvarnom riziku da ne bude ponovo izabrana.

U Sanduinom izbornom štabu u nedelju uveče, atmosfera je bila veoma sumorna, a jedan od njenih savetnika opisao je rezultate do sada tako što je rekao da to "nije ono što smo očekivali". Sandu, koja je negovala bliske odnose sa moldavskim susedima iz EU, vodila je kampanju da se glasa "za" na referendumu o EU. Ranije je izjavila da će to glasanje biti odlučujuće za budućnost Moldavije.

(EUpravo zato/BBC)

Izlaznost birača bila je viša od 51 odsto kada su birališta zatvorena u 21:00 po lokalnom vremenu (18:00 GMT), što je učinilo referendum validnim. Kako je noć odmicala, razlika se dodatno sužavala.