U Briselu se danas održava samit EU i partnera sa Zapadnog Balkana, događaj čiji je cilj da potvrdi snagu strateškog partnerstva i koristi koje ono donosi građanima regiona.
Na samom početku, pojedini lideri su se obratili medijima.
Predsednica Evropskog parlamenta, Roberta Mecola, istakla je da proširenje Evropske unije "nije nešto u daljini, sada se dešava i mora da se dogodi".
"Ako ne razumemo da je to nešto najbolje što možemo da uradimo za geopolitičku stabilnost, imaćemo još jedan neuspešan samit. Osim država kandidata, i sama EU mora da načini korak ka potencijalnim članicama, ali moramo da ubedimo i naše građane da je proširenje 'win-win' za nas i za Zapadni Balkan. I mi moramo da se reformišemo jer ono što je povoljno u 2027. godini, neće biti efikasno i u 2032. u smislu budžeta, donošenja odluka i slično", poručila je Mecola.
Hrvatski premijer, Andrej Plenković, istakao je da se proteklih godina, i na inicijativu njegove zemlje, znatno povećala saradnja na nivou šefa država i vlada, pa su dijalog i dinamika prema Zapadnom Balkanu mnogo veći nego ranije.
"Radi se o zemljama koje su nam susedi, i koje veoma dobro poznajemo. Bitno je da njihovi građani ostvare benefite, uz ispunjenje neophodnih kriterijuma. Posebno želimo da BiH ostvari napredak, za to se snažno zalažemo. Možemo videti da Crna Gora napreduje, nedavno je otvoren još jedan klaster, ali Hrvatska ostaje vrlo principijelna.
Podržavamo sve zemlje, ali smatramo da postoje određene stvari koje treba ispuniti, to se odnosi i na Crnu Goru i bilo koga drugog, baš kao što smo i mi morali da ispunjavamo kriterijume, sada je red i na druge. Za razliku od prethodnih mandata Evropske komisije, ali i EP, i među bitnim članicama Saveta, danas postoji stvarna volja da do kraja ovog mandata, do sredine 2029, dođe do primanja još jedne članice, prve nakon Hrvatske. Do ove godine nisam osećao takvu promenu i to je ohrabrujuće. Drugi element koji treba pomenuti je drugačiji pristup proširenju. Ranije je to bila politika otvorenih vrata uz ispunjavanje kriterijuma, a sada vidimo da su i Ukrajina i Moldavija postale deo procesa, pa možemo zaključiti da na proces proširenja utiče geopolitička optika koja ima sasvim drugi cilj, što znači da bi neki procesi mogli brže i dinamičnije da se završavaju", poručio je Plenković.
Orban: Srbija je ključna zemlja
Mađarski premijer, Viktor Orban, naglasio je da je Srbija ključna država, ali da je proces proširenja proteklih godina bio potpuni promašaj.
"Ovo je ključna zemlja kada govorimo o odbrani Evrope od migracija, bez Srbije ne možemo ništa da uradimo. Način na koji se EU odnosi prema Srbiji nije prihvatljiv. Srbija čini pola populacije Zapadnog Balkana, najveći je ekonomski igrač, bez te zemlje ne možete ništa da uradite u regionu, a sada činimo upravo suprotno. Mi podržavamo Beograd da ide napred", rekao je Orban.
Zapadni Balkan i EU
Podsetimo, samitom predsedava Antonio Košta, predsednik Evropskog saveta, a prisutne će biti i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, kao i Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost.
Prema najavama evropskih zvaničnika, na kraju sastanka biće objavljena Deklaracija EU-Zapadni Balkan, sa očekivanim usklađivanjem partnera sa Zapadnog Balkana sa tim sadržajem.
Cilj Samita je da naglasi političke i ekonomske veze između EU i Zapadnog Balkana, posebno u aktuelnom geopolitičkom kontekstu, te potrebu za još čvršćim vezama između Brisela i regiona.
EU će potvrditi punu i nedvosmislenu posvećenost članstvu zemalja Zapadnog Balkana u Uniji, kao i napredak ostvaren u procesu proširenja, što je potvrđeno u najnovijem izveštaju Komisije. Posebno će biti istaknut značaj reformi, usklađivanja sa evropskim standardima, regionalne saradnje, dobrosusedskih odnosa i pomirenja.
Jedna od ključnih tema samita biće postepena integracija partnera sa Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU, kroz Plan rasta koji je pokrenut 2023. godine. Plan predviđa ulaganja i reforme u vrednosti do šest milijardi evra i ima za cilj da unapredi regionalnu ekonomsku saradnju, ubrza ekonomski rast i omogući socijalno-ekonomsko približavanje između regiona i EU.
EU je i dalje glavni i najpouzdaniji partner Zapadnog Balkana, kao najveći trgovinski partner, investitor i donor, što dodatno naglašava značaj ovog samita za stabilnost i prosperitet regiona.
Bez predstavnika Srbije
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je ranije da neće ići u Brisel na Samit EU–Zapadni Balkan, što znači da Srbija neće imati svog predstavnika na tom skupu.
"Prvi put u poslednjih 13 ili 14 godina ni ja, ni bilo ko drugi iz Srbije nećemo ići na tu međuvladinu konferenciju. Zapadni Balkan će biti bez Srbije“, rekao je Vučić za RTS.
Objasnio je da je odluku doneo kako niko drugi ne bi bio kriv i kako bi Vlada ostala nepodložna pritiscima.
Dodao je da je razgovarao sa brojnim evropskim liderima i izrazio zahvalnost Ursuli fon der Lajen i Antoniju Kosti na poštovanju koje pokazuju prema Srbiji. Zahvalio je i predsedniku Makronu, sa kojim je takođe razgovarao.
"Smatram da sve što radim, radim za građane Srbije. Znam da će ova odluka izazvati kritike, kako u Briselu, tako i od onih koji često kritikuju bez jasnog razloga. Verujem da ovim štitim Srbiju i njene interese, jer moramo da pokažemo šta smo uradili", rekao je Vučić.
Ponovio je da će Srbija nastaviti evropski put dok je on predsednik, a šta će biti posle – videćemo.
Odlaganje otvaranja Klastera 3
Zemlje članice Evropske unije saopštile su da za otvaranje pregovaračkog Klastera 3 Srbija mora da postigne "dalji napredak u oblasti vladavine prava i normalizaciji odnosa sa Prištinom".
Odluka o odlaganju usledila je nakon što je tokom novembra i decembra u EU pokazano da među zemljama članicama ne postoji konsenzus o otvaranju Klastera 3.
Zaključci predsedništva EU, koje je danas podržalo 26 zemalja, podsećaju da je Evropska komisija ocenila da je Srbija tehnički spremna za otvaranje Klastera 3, koji se odnosi na konkurenciju i inkluzivni rast. Međutim, Savet EU će se naknadno vratiti ovoj temi.
(EUpravo zato)