Tink-tenk GLOBSEC, u saradnji sa ambasadama Velike Britanije, Francuske i Italije, Fondacijom Konrad Adenauer i organizacijom "Friends of Europe", uz partnere EUpravo zato i WMG, održava forum "BELTALKS Belgrade Economic Talks" u Beogradu na kome će se diskutovati o aktuelnim pitanjima Evropske unije i Zapadnog Balkana.
Kako se Evropska unija prilagođava aktuelnoj geopolitičkoj situaciji, produbljivanje ekonomske saradnje sa zemljama kandidatima dobija veliki strateški značaj.
Zapadni Balkan, zajedno sa Ukrajinom i Moldavijom, sprovodi reforme kako bi se uskladio sa standardima tržišta EU i ojačao privredu. Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan i Čisti industrijski sporazum (Clean Industrial Deal) donose nove okvire za saradnju, usklađivanje politika i ulaganja.
BELTALKS, sa oko 100 međunarodnih učesnika - uključujući šefove država i vlada, zvaničnike EU, parlamentarce, poslovne lidere i eksperte - poslužiće kao katalizator ekonomske transformacije i snažnije, ujedinjenije evropske budućnosti.
Partneri foruma EUpravo zato i kompanija WMG (Wireless Media Group) ovim dodatno potvrđuju svoju misiju – da pokreću inicijative za bolje međusobno razumevanje i jačanje poverenja između Srbije, Zapadnog Balkana i Evropske unije, kao i da transformišu poslovanje i društvo u čitavom regionu podsticanjem promena, unapređenjem produktivnosti i omogućavanjem veće povezanosti i saradnje u cilju dostizanja evropskog nivoa i globalne konkurentnosti.
Posebna čast je što su partneri prvog foruma s temama kao što su evropske integracije, plan rasta i jedinstveno tržište, u organizaciji GLOBSEC-a i Friends of Europe, s kojom EUpravo zato kao partner već drugu godinu zaredom organizuje Samit Zapadnog Balkana u Briselu.
Među brojnim učesnicima, koji uključuju diplomate, predstavnike međunarodnih i domaćih institucija, jesu i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali, predsednica Narodne Skupštine Srbije Ana Brnabić, viši saradnik GLOBSEC-a i bivši poslanik Evropskog parlamenta Vladimir Bilčik, rukovodilac jedinice za Srbiju u Generalnom direktoratu za proširenje, Evropska komisija, Jirži Plesiti, direktor Fondacije Konrad Adenauer u Srbiji i Crnoj Gori Jakov Devčić...
(EUpravo zato)
Završna poruka Danijela Brauna
"Zapadni Balkan je deo evropske porodice, a GLOBALSEC će nastaviti da diskutuje o aktuelnim pitanjima Evrope najavljujući sledeći skup u Češkoj", istakao je Danijel Braun, CEO GLOBALSEC-a, koji je zahvalio svim partnerima i učesnicima.
Digitalni i zeleni pokretači transformacije
Digitalizacija i zelena tranzicija su ključni pokretači buduće evropske konkurentnosti. Za Zapadni Balkan oni predstavljaju priliku da se preskoče strukturne prepreke, ojača ICT sektor i dekarbonizuju energetski sistemi. Kako region može da iskoristi ove tranzicije kao konkurentsku prednost, a ne kao dodatni teret?
Učesnici:
Plamena Halačeva, zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji
Zoran Jolevski, bivši ministar odbrane Severne Makedonije
Vladimir Uzelac, ekspert za digitalni sektor, Evropska investiciona banka
Milena Jocić Tanasković, ekspertkinja za digitalnu povezanost, Savet za regionalnu saradnju
Danijela Bobić, UNDP
Moderator: Tomas Sajfert, glavni urednik "European Voices"
Energetska kriza je i dalje veoma aktuelna i zato je EU donela mapu koju treba slediti, počevši od udaljavanja od ruskih energenata, istakla je Halačeva u svom govoru.
"Naša podrška Srbiji premašuje Plan rasta, i nastavićemo Srbiju da podržavamo do samog kraja", dodala je.
Ona je pohvalila i Privrednu komoru Srbije što je povećala svest o CBAM-u koji će biti uveden početkom sledeće godine.
Plan rasta je odličan, ali se mora raditi na integraciji regiona, sve što se radi sa jedinstvenim tržištem u EU, može se učiniti i na području Zapadnog Balkana, poručio je Jolevski.
Bobićeva je istakla da postoji jaz u kvalifikovanoj radnoj snazi, kao i u platama jer promena posla iz zagađujuće u zelenu sferu donosi možda i manja primanja, pogotovo za žene, što su pitanja koja treba uzeti u obzir.
"Zapadni Balkan ulazi u novu eru transformacije, odnosno digitalizacije za šta je potrebna jaka uprava i dobra harmonizacija", rekao je Uzelac. Ukazao je i da je pokrivenost internetom u ruralnim područjima i dalje vrlo niska, u poređenju sa EU. Takođe, 75 odsto evropskih kompanija koristi cloud što u regionu nije slučaj.
Jocić Tanasković je objasnila da se Savet za regionalnu saradnju bavi uspostavljanjem jedinstvenog regionalnog tržišta, a kao najbolji primer uspešne saradnje zemalja Zapadnog Balkana navela je roming.
"Ponosna sam što smo učestvovali u pripremi tog plana 2021. Ono što već postoji u EU smo preslikali na region", rekla je.
Parlamenti u srcu transformacije - razgovor sa Anom Brnabić
Parlamenti su u samom centru nacionalne transformacije tako što oblikuju reforme koje pokreću digitalnu i zelenu tranziciju, modernizaciju i evropske integracije. Kako zakonodavna tela mogu efikasno da upravljaju ovim složenim procesima, grade konsenzus i obezbede da reforme donesu stvarne koristi društvu?
Sa Anom Brnabić razgovara Vladimir Bilčik.
"Tokom leta smo usvojili niz medijskih zakona, a jedan od većih izazova je bio i Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, kada je odlučeno da se stvori telo sačinjeno od članova vlasti, civilnog društva i opozicije. Prema mom mišljenju, dobro završavamo ovu godinu, i mislim da ćemo uskoro oformiti tu Komisiju. Kada je reč o REM-u, to je naporan proces. Da bismo sproveli reforme u skladu sa EU, one moraju biti inkluzivne, a u Srbiji ne postoji poverenje između vladajuće koalicije i civilnog društva. Smatramo da neke organizacije nisu delovale poput civilnog društva već kao politički igrači. Pokušavali smo sve ovo vreme da izgradimo poverenje. U slučaju REM-a nismo u potpunosti bili uspešni, ostaje jedan kandidat koji treba da bude izabran, i tu imamo problema.
Demokratija ne treba da se radi o crvenim linijama, već da bude zasnovana na kompromisu, pa se nadam da ćemo ova pitanja uspešno rešiti", istakla je predsednica Narodne skupštine Srbije.
"Jedan od mojih fokusa je parlamentarna diplomatija za koju smatram da mora da se učvrsti što mogu da učine samo poslanici, a ne Vlada ili predsednik i trudimo se da to činimo.
Kada se osvrnem na vreme kada sam bila premijerka, neke stvari bih drugačije uradila. Obično sam razgovarala sa zemljama koje su nas već podržavale na putu ka EU, u to smo uložili dosta vremena. Međutim, ni sekund nismo potrošili na razgovor sa skeptičnim zemljama, počevši od Baltika, zemalja Beneluksa... Nismo otvorili kanale komunikacije kako bi čuli šta želimo da postignemo i koliko smo posvećenosti. Takođe, nismo čuli ni njihove brige kada je reč o Srbiji. Danas to pokušavamo da promenimo. Mnogo više vremena ulažem u diskusije sa skeptičnim državama, pa sam bila u Letoniji, Holandiji, Švedskoj, aplaniram da posetim i Estoniju i Dansku ili Finsku. Prvi put otvaramo ambasadu u Rigi, tako da nam je strateški pristup mnogo drugačiji. Verujem da bismo mnogo ranije otvorili klaster 3 da smo to ranije uradili", poručila je Brnabić.
Kako je dodala, u dobrom odnosu je sa ukrajinskim kolegom. Parlamenti naše dve zemlje dobro sarađuju.
"U kontaktu smo, mogu da zahvalim što je Ukrajina ostala pri tome da podržava naš teritorijalni suverenitet i integritet i obrnuto. To su osnove Povelje UN", rekla je.
"Klaster 3 bi bio otvoren još u decembru 2021, da je to sistem zasnovan na zaslugama, a ne na političkoj volji", ponovila je Brnabićeva.
Govoreći o planovima za narednu godinu, rekla je: "Sledeća godina je izborna i to je veliki izazov za parlament. Prvi put u istoriji srpskog parlamenta je usvojen godišnji plan rada Parlamenta, a on će podržati i rad Vlade, tada ćemo imati mnogo bolji nacrt za reforme koje dolaze".
Izazovi poslovnog ambijenta
Marko Čadež je istakao da je softver "proizvod broj 1" kojim danas Srbija može da se podiči.
Eva Libman je govorila o kompetitivnosti u čemu je Austrija vrlo uspešna.
"Ukoliko imate ekonomski rast i kvalifikovanu radnu snagu, to je recept za uspeh", rekla je.
Lev Ratnovski iz MMF-a smatra da Srbija ima dobru poziciju kada se uzmu u obzir svi izazovi, ali ima prepreka.
"Srbija mora da održi postojeću infrastrukturu, a potom i da izgradi novi poput metroa, tu je i enegetika i drugi sektori. To sve treba da se spoji i da se odrede prioriteti. Osim budžeta, poslovni modeli predstavljaju još jedan izazov. Srbija danas ne spada u zemlje sa najnižim primanjima, stopa nezaposlenosti je drastično opala što nekada nije moglo da se zamisli... Mi smo odredili nekoliko prioriteta - treba početi sa digitalizacijom, a potom i radnim zakonima", istakao je.
Pjer Granžuan iz francuske ambasade je naveo da su francuski projekti u Srbiji brojni, ali da se može učiniti mnogo više.
"Potrebno je više ulaganja, ali i fiskalne discipline", dodao je.
Vuk Velebit iz Inicijative Pupin je govorio o inovacijama i šansama za srpske startape.
"Kada govorimo o inovacijama, trgovini... govorimo o geopolitici. Prošle nedelje sam bio na samitu EU-Zapadni Balkan u Briselu i opet smo pričali o novim prilikama. Govorilo se i o motoru proširenja, ali mislim da treba da razgovaramo o poverenju. Mi želimo da budemo u EU, ali želi li EU da primi region? Jer ukoliko to nije slučaj, i ne želite da primite najveću zemlju u regionu, onda imamo problem. Ukoliko Srbije nema u EU, onda nisam optimističan", poručio je Velebit na početku obraćanja na forumu BELTALKS.
Osvrnuvši se na ambijent u kome posluju startapi, istakao je da je Srbija vrlo uspešna kada se radi o inovacijama, ali nam fale tzv jednorozi.
"Fali nam i pristup kapitalnim fondovima, potrebno je da više proizvodimo u našoj zemlji. Imamo znanje, sledeći korak za srpske kompanije je da proizvode dobre proizvode i da imaju pristup tržištu, a potrebne su nam i reforme unutrašnjih institucija", naveo je.
Pomenuo je i povoljan geografski položaj Srbije, koja zajedno sa partnerima Istočne Evrope, može mnogo da učini i pre pridruživanja EU i taj potencijal treba iskoristiti ne samo u odnosu sa Unijom već i sa SAD.
Na pitanje koju stvar bi želeli da promene u regionu, kada bi imali magični štapić, Ratnovski je rekao da postoji nekoliko stvari koje mogu da se učine poput uspostavljanja zelenih koridora za kamione.
Postavljanje temelja: Infrastruktura, povezanost i povoljno poslovno okruženje
Snažna infrastruktura i zdrav poslovni ambijent ključni su za pokretanje dugoročnog rasta. Koji inovativni finansijski modeli mogu prevazići hronične infrastrukturne praznine? Kako se efikasno boriti protiv korupcije da bi se obnovilo poverenje u privredi?
Učesnici:
Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije
Eva Libman, zamenica generalnog sekretara Austrijske privredne komore
Lev Ratnovski, stalni predstavnik za Srbiju u Međunarodnom monetarnom fondu
Pjer Grandžuan, šef Regionalne ekonomske službe za Zapadni Balkan u Ambasadi Francuske u Beogradu
Vuk Velebit, predsednik Inicijative Pupin
Moderator: Tomas Sajfert, glavni urednik "European Voices"
Šta je sve potrebno za diverzifikaciju?
Jakub Javorovski je rekao da su energetski izazovi bili slični u Poljskoj - trebalo im je 30 godina da diverzifikuju izvore energije.
"Potreban vam je novac, mnogo rada i vremena, pa vam je potrebna i upornost. Sve političke snage u Poljskoj su bile upregnute, ali je to dosta dugo trajalo. Kada je Rusija 2014. napala Ukrajinu, tadašnji premijer Donald Tusk je predložio prve izmene u energetskom sistemu. Bilo je jasno da je potrebno dosta novca i solidarnosti. Tada se planiralo da EU zajednički treba da kupuje gas, sada imamo situaciju da se zajednički deluje, ali da se ne kupuje ruski gas... Poslednja stvar tadašnjeg plana je bila da treba poštovati susede EU. EU danas zajednički o ovim pitanjima razmišlja na drugačiji način. Jasno je da mnogi nisu o ovome želeli da razmišljaju zbog visokih troškova, tako da je na država da odluče na koje načine žele da diverzifikuju energiju", objasnio je nekadašnji poljski ministar.
Region mora da bude više ujedinjen
"Regionalna saradnja je ispod nivoa koji bismo želeli da vidimo na Zapadnom Balkanu. Nije na vrlo visokom nivou, pogovoto kada se radi o trgovini. Bolje integrisani region bi doneo pojačanje za BDP od 10 odsto. Postoje 3 glavna problema: različiti su regulatorni okviri, cenovni mehanizmi i različiti nivoi liberalizacije tržišta. Zbog toga nije lako ići ka diverzifikaciji energenata. Sve u svemu, potreban nam je ujedinjeniji region jer će onda i Evropa biti bolje integrisana u energetskom smislu, čime će kontinent biti manje zavistan od drugih", istakao je italijanski ambasador Luka Gori.
Njegova zemlja je pre nekoliko decenija zavisila od Rusije, ruski energenti su činili 40 odsto ukupnog energetskog miksa, a danas je ta brojka na nuli.
Diverzifikacija je skupa
Johanes Demut iz BMW Grupe je naglasio da će novi CEO njegove kompanije biti Kruševljanin.
"Kada se pogleda evropska politička sfera termin koji se nameće je otpornost", istakao je dodavši da mnoge mere koje se danas dosta koštaju, pa se moraju odrediti prioriteti kada je u pitanju diverzifikacija.
Srbija, ukoliko ne bude u EU, biće van svih računica, a to bi bio pogrešan pristup. Mi Srbiju vidimo kao deo EU", rekao je Demut koji je pomenuo i potencijal litijuma u našoj zemlji.
Elena Lazarou je napomenula da je energetika postala važan deo spoljne politike skoro svake države EU.
"Energetska zavisnost treba da se prekine, a zbog toga su važna partnerstva zemalja", navela je.
Govoreći o kritičnim sirovinama, Lazarou je rekla da je potencijal Srbije veliki.
Jačanje državne uprave, pojačan nadzor i regionalna integracija su neka od rešenja koja učesnica iz Grčke predlaže kako bi se prebrodile određene prepreke u sektoru energetike.
Đedović-Handanović: Svaki investitor treba da bude zaštićen u Srbiji
"Naš glavni cilj je da zaštitimo investitore, odakle god da dolaze, to je teško, ali pravedno. Oni treba da se osećaju sigurno do poslednjeg trenutka i na tome dosta radimo. Dosta smo se borili za licence za NIS i da pronađemo rešenje sa Rusima, ali napominjem da svaki investitor treba da bude zaštićen u Srbiji bilo da je to Rus ili Amerikanac ili kakva je geopolitička situacija, ona može da se promeni, ali ne i način na koji tretirate svoje partnere. Međutim, ukoliko se ne dođe do rešenja, moraćemo da uzmemo stvar u svoje ruke, kako bismo zaštitili građane i izbegli haos na tržištu. Želimo da budemo energetski bezbedni, da povećamo zalihe, skladišta energije, struje, nafte i gasa", istakla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović dodavši da smo već pregrmeli 60 dana pod sankcijama.
"To nije naša krivica. SAD i Rusija ne mogu da se dogovore i uvode se sankcije. Mi želimo da se pronađe rešenje. U međuvremenu, imamo zalihe energenata. Zato je važno diverzifikovati izvore energije. Vreme jeste ograničeno, ali imamo alternative koje već postoje ili ćemo ih tek izgraditi. Gradi se gasni interkonektor između Srbije i Severne Makedonije, primera radi, a pregovara se i sa Rumunijom", napomenula je ministarka koja je dodala da je važno da se u naftnom sektoru očuva stabilnost.
"Nećemo dozvoliti da rafinerija u Pančevu prestane sa radom", poručila je.
Kada se sve ovo sagleda, lopta je na terenu Evrope, smatra ministarka.
"Srbija je prva koja će se u potpunosti energetski uskladiti sa EU, a da uopšte nije članica", rekla je.
Govoreći o potencijalima energije vetra i sunca, Đedović Handanović je rekla da su se dosadašnji projekti pokazali uspešnim i da je cilj povećanje obnovljivih izvora energije (OIE). Takođe, ukoliko Srbija želi da do 2050. ispuni klimatske ciljeve, moraće da se okrene nuklearnoj energiji, a prvi koraci su već načinjeni.
Prekidanje zavisnosti, jačanje konkurentnosti: Energetski izazovi Zapadnog Balkana"
Zapadni Balkan ima stratešku poziciju u evropskom energetskom prostoru, suočen sa sezonskim pritiscima snabdevanja, promenljivim tržištima i složenoj geopolitičkoj zavisnosti. Jačanje energetske bezbednosti ključno je ne samo za smanjenje zavisnosti od spoljnih aktera, već i za snižavanje troškova, stabilizaciju tržišta i unapređenje ekonomske konkurentnosti u regionu.
Kako zemlje Zapadnog Balkana mogu da smanje energetsku zavisnost, a istovremeno povećaju konkurentnost i usklade se sa pritiscima EU za diverzifikaciju?
Učesnici:
Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike Republike Srbije
Jakub Javorovski, bivši ministar državne imovine Poljske
Luka Gori, ambasador Italije u Srbiji
Johanis Demut, viši ekspert za geopolitiku i trgovinu, Sektor za odnose sa državom, BMW Group
Elena Lazarou, generalna direktorka Fondacije "Hellenic" za evropsku i spoljnu politiku
Moderator: Vazil Hudak, bivši ministar privrede Slovačke
Vučić: "Želimo da sve obaveze završimo do decembra 2026. godine"
Srbija je doživela veliki ekonomski uspeh, ali svet i ekonomija se menjaju, šta je ekonomska vizija za naredne godine i kakva je uloga EU u tome, pitanja su na koje se osvrnuo predsednik Vučić tokom foruma BELTALKS.
"Mi smo 2014. temelje izgradili na rastu i mi smo ponosni na rezultate koje smo od tada postigli. Uspeli smo da bustujemo ekonomski rast, a jedan od razloga su velika infrastrukturna ulaganja. Ipak, neki od tih temelja su ugroženi, ne samo zbog unutrašnjih problema, već i geopolitičke situacije. Uprkos tome, bićemo prvi, i to ne samo na Zapadnom Balkanu, kada je reč o stopi rasta", izjavio je predsednik Vučić tokom obraćanja na forumu.
Prema njegovim rečima, "želimo da sve završimo do decembra sledeće godine".
"Uspešno smo stabilizovali situaciju u našoj zemlji, izbegli smo žrtve što nije bilo lako. Situacija je sada vrlo drugačija, ali ne potcenjujem šta politički protivnici govore. Mi moramo prema njima da pokažemo veće poštovanje i da ih poslušamo, a na kraju će i oni razumeti da nismo neprijatelji i da je dijalog jedina alternativa i da će oni to prihvatiti", naveo je.
Osvrćući se na geopolitičku situaciju, predsednik Vučić je rekao da je još mnogo pre februara 2022. mogao da oceni da će izbiti rat u Ukrajini jer je analizirao emocije ljudi.
"Uvek postoji šansa da se rat ne dogodi, bio sam u pravu, ali to nije dobra vest. Nadam se da se slično neće ponovo dogoditi", napomenuo je Vučić pomenuvši da mnoge zemlje rade na modernizaciji i poboljšanju vojske i podsetivši da je Srbija vojno neutralna.
"Srbija je na evropskom putu, to je naš strateški cilj, ratove ne želimo, potrebni su nam mir, stabilnost i ekonomski razvoj i bićemo veoma uporni da to održimo", dodao je Vučić.
Predsednik je rekao da, sa druge strane, ima vrlo dobar odnos i sa ukrajinskim kolegom Vladimirom Zelenskim.
"Otvoreno smo razgovarali, razumem njegovu poziciju, kao i on moju. Ipak, pričali smo i o mnogim drugim temama, projektima nakon rata što me je posebno obradovalo. Znam koliko je njegova pozicija teška kao i za ceo ukrajinski narod, a situacija je užasna i za ukrajinski i rusku vojsku", naveo je.
Planovi za budućnost
Na pitanje kako želi da ostane upamćen, Vučić je rekao da ima jedan predlog za EU.
"Ulazak Zapadnog Balkana u celini u EU je najbolja ideja. Ako neko izostane, šta ćete raditi sa tim zemljama? I znam da svi pričaju o usklađenosti, ali ovde se radi ne samo o budućnosti regiona već o budućnosti Evrope. Da nas prime sve zajedno, bez izuzetka, svi će se bolje osećati, i Albanci i Bosanci... Čujem samo dobre reakcije na ovu ideju i to ću reći Antoniju Košti i Ursuli fon der Lajen", rekao je.
Vučić je rekao da je umoran i iscrpljen i da bi voleo da neko drugi obavlja tu visoku dužnost u budućnosti.
"Sada imamo stabilnu stopu razmene, kao nikada ranije. Imamo stabilnu valutu, a izgradili smo toliko stvari da niko drugi neće moći da to nadmaši u budućnosti. To su činjenice i niko to ne može da negira. Pogledajte Beograd, potpuno je drugačiji. Imamo ogroman broj gradilišta... Mislim da će nakon mog odlaska, nakon što emocije splasnu, građani moći da kažu - nije nam bilo toliko loše!", zaključio je predsednik Srbije u obraćanju na forumu BELTALKS.
Konkurentnost Evrope u podeljenom geopolitičkom okruženju - Razgovor sa predsednikom Vučićem
Evropska konkurentnost se menja pod uticajem poremećenih lanaca snabdevanja, energetske nesigurnosti i rastućeg geopolitičkog rivaliteta.
Kako Evropa može očuvati konkurentsku prednost u novoj realnosti? Koju jedinstvenu ulogu Zapadni Balkan može da ima u jačanju evropske otpornosti i strateške autonomije?
O tim pitanjima sa predsednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem, razgovara Alena Kudzko, izvršna direktorka iz GLOBSEC US Foundation.
Koji su ključni benefiti Berlinskog procesa?
Ambasador Ferguson je kazao da na regionalnom nivou treba da se govori o upravljanju krizama, ali da Berlinski proces ne predstavlja bezbednosni savez poput NATO-a, primera radi.
"Mislim da su ljudi osetili razliku, ja sam je osetio otkad sam ovde", naveo je.
Devčić smatra da je vreme ključno, zbog čega moramo biti brži i fleksibilniji i pronađemo nova polja saradnje. Za njega je ključno da se EU fokusira na globalnu kompetitivnost.
"Potrebno je da se kreira zajednički način razmišljanja u političkom smislu", napomenuo je tokom foruma BELTALKS.
Edita Hrda je istakla finansiranje, fokus na mlade, i da se važna pitanja moraju rešavati uz povezivanje.
Marsel Peško, novi šef misije OEBS-a u Srbiji, istakao je da mora postojati stateški pristup proširenju EU i da osim Berlinskog procesa i drugi sporazumi podržavaju ujedinjenje.
Đurić: Treba da ubrzamo reforme
Nakon godinu dana političkih previranja u Srbiji, uspeli smo da se fokusiramo na pozitivnu agendu i da neke stvari koje se tiču evrointegracija iskoristimo kako bismo prebrodili krizu, rekao je Đurić.
"Evropska komisija je 5. put zaredom preporučila otvaranje klastera 3, a to bi našem društvu moglo da bude značajno kako bi se u 2026. godini fokusirali na napredak u odnosima sa EU. Uprkos tome, treba da ubrzamo reforme i inspirišemo mlade da budućnost grade u svojoj zemlji i zato moramo da zasučemo rukave i nastavimo da radimo", dodao je.
Ministar je kazao i da je Srbija posvećena saradnji sa drugim zemljama Zapadnog Balkana.
Važnost Berlinskog procesa
"Berlinski proces je omogućio stabilnu platformu za regionalnu saradnju koja ne zavisi samo od unutrašnje regionalne dinamike, između pojedinačnih zemalja. Do sada smo imali dobre sastanke gde smo imali cilj da još više pojačamo saradnju. Srbija ima osam suseda, što je posle Nemačke, najveći broj graničnih suseda, a to je vrlo važno za regionalnu stabilnost, tako da ovaj proces donosi benefite. Rad na regionalnoj saradnji je u našem nacionalnom interesu, ali je i važan deo pristupanja EU, to su dve stvari koje ne idu jedna bez druge", objasnio je ministar Marko Đurić.
Naravno, kako je dodao, Berlinski proces nije zamena za pridruživanje EU, ali je važan instrument.
"Srbija može snažno da doprinese snazi Evrope", rekao je.
Nj. E. Edvard Ferguson je istakao da je organizovano 20 sastanaka u 10 zemalja kada je istaknuto da zemlje treba da rade zajedno, bilo da se radi o sajber bezbednosti, migracijama ili nekim drugim pitanjima.
"Fokus je i na rastu, što je u osnovi Berlinskog rasta. Potrebno je ubrzati konvergenciju sa evropskim standardima pošto su brojke u regionu i dalje male", rekao je britanski ambasador na forumu BELTALKS.
Prema njegovim rečima, međusobno priznavanje diploma između država je jedan od budućih priroriteta kako bi se omogućilo lakše kretanje radnika na Zapadnom Balkanu.
Jakov Devćić, direktor Fondacije Konrad Adenauer, 2014. su vladali drugačiji uslovi, ali kako se zahuktao rat u Ukrajini, priča o proširenju EU je ponovo aktuelna.
"Berlinski proces je izraz onoga što politika predstavlja, imamo dosta uspešnih priča, ali i promašaja i propuštenih prilika. U to vreme, 2014. godine, intenzitet pregovora je bio drugačiji. Berlinski proces, stoga, moramo još jednom da promislimo i da radimo zajedno", izjavio je Devčić dodavši da Nemačka snažno podržava region u pitanjima proširenja, mnogo više pod aktuelnom vladom kancelara Fridriha Merca nego što je ranije bio slučaj.
"Potrebno je da se mnogi sporazumi odblokiraju, a ne da ostanu mrtvo slovo na papiru", rekao je.
Pandemija i rat u Ukrajini su fundamentalno promenili situaciju u EU
Edita Hrda, izaslanica Vlade Češke za Balkan, prisetila kakva je situacija bila u vreme kada je njena zemlja predsedavala EU.
Pandemija se završila, ali je počeo rat u Ukrajini posle čega je počelo ponovo naširoko da se govori o proširenju EU.
"Tu je bio i Berlinski proces i trebalo je zajedno komuniciramo sa prijateljima sa Balkana. Može se videti da su svi plan ozbiljno shvatili, a Berlinski proces je vrlo konkretan i jasan u smislu da zemlje Zapadnog Balkana moraju da budu deo političkih procesa, jedinstvenog tržišta i našeg planiranja", istakla je Hrda.
"Moramo da se okrenemo ka Crnoj Gori, tamo će se naredne godine održati samit Zapdnog Balkana i Evropske unije, i to može biti dobar podsticaj za sve što će se događati u budućnosti", dodala je.
Miroslav Vlahovski, nekadašnji šef diplomatije Slovačke i ambasador te zemlje u Danskoj, rekao je da pre nekoliko godina nije bilo ni reči o proširenju.
"Potom je usledio kovid, pa rat. To je fundamentalno promenilo stavove jer smo počeli da razmišljamo kako da se suočimo sa najvećim pretnjama", poručio je Vlahovski.
Prema njegovim rečima, Slovačka je uvek podržavala ideju da Zapadni Balkan postane deo Evropske unije.
Decenija dijaloga: Da li je Berlinski proces napravio pomak?
Drugi panel BELTALKS-a donosi debatu o Berlinskom procesu.
Od pokretanja 2014. godine Berlinski proces nastoji da ubrza integraciju Zapadnog Balkana kroz projekte povezivanja, ekonomsku saradnju i regionalno pomirenje.
Deceniju kasnije se postavlja pitanje koliko je ovaj proces bio efikasan u ekonomskoj integraciji i reformama.
Učesnici:
Marko Đurić, ministar spoljnih poslova Republike Srbije
Edita Hrda, izaslanica Vlade Češke za Balkan
Edvard Ferguson, britanski ambasador u Srbiji
Miroslav Vlahovski, bivši ministar spoljnih i evropskih poslova Slovačke
Jakov Devčić, rukovodilac Fondacije Konrad Adenauer za Srbiju i Crnu Goru
Moderator: Milan Nič, viši naučni saradnik, Nemačko veće za spoljne odnose
Plan rasta - koliki je potencijal?
"Plan rasta je kritičan za naše podneblje, a on na region gleda u celini, što je veći region, i veća ekonomska moć, veće su mogućnosti koje stvarate. BDP se udvostručio, stopa rasta po glavi stanovnika je 4. u Evropi, Irska je bila prva... Šta stoji iza toga, tri stvari su u pitanju - ulaganja, lična konzumacija koja takođe doprinosi rastu, kao i FDI - strana direktna ulaganja, a prošle godine smo imali rekordne brojke. Uglavnom s u to sredstva koje dolaze iz EU, što s eposebno vidi u industriji, i povećamao izvoz, ali i uvoz ali se priroda robe promenila. Plan rasta nas gura da budemo više efikasniji, da se integrišemo. Svi putevi i železnice koje stvaramo pomažu našem zajedničkom rastu", istakao je Siniša Mali, srpski ministar finansija.
"Otvorili smo ekonomiju kako bismo imali veću konkurentnost. Imajući to sve u vidu, napominjem da više od 20 godina smo na putu EU, ali uglavnom je većina naših propisa usklađena sa EU. Krajem sledeće godine ćemo uspostaviti sistem da svaki zakon bude u skladu sa EU, a to se odnosi i na sektor slobodne trgovine. To je moja najvažnija poruka - Srbija će do kraja sledeće godine biti formalno u potpunosti usklađena sa EU. A da li ćemo postati zaista članica, to je već politička odluka, ali ovo je dokaz da Srbija želi da učini sve što je potrebno na putu evrointegracija, tako što usvajamo EU zakone", rekao je Mali.
Ipak, kako je dodao, iako želimo da budemo deo EU, "to je dvosmerna ulica".
"Mi nemamo izbora, mi smo deo evropske porodice i želimo, jednom za svagda, da postanemo deo Evropske unije. Kada govorimo o reformama, 2015. smo imali ugovor sa MMF-om, a u njegovom središtu su reforme, od obrazovanja do javne administracije, tako da smo mi u potpunosti posvećeni sprovođenju reformi jer se time poboljšava kvalitet života i standard građana. Naravno, postoje prepreke i izazovi, ali se do sada pokazalo da smo prilično otporni", zaključio je SIniša Mali.
Prema rečima Jiržija Plesitija, rukovodioca jedinice za Srbiju u Generalnom direktoratu za proširenje Evropske komisije, region treba da bude pogodan za poslovanje i da je jedan od ciljeva instrumenata poput Plana rasta da se ta atraktivnost nastavi i ubuduće.
"Dva su zaključka koje je donela Evropska komisija, i ona se međusobno prožimaju. Prvo, pridruživanje nije bilo dovoljno brzo, kao i konvergencija. Zato Plan rasta treba da se odnosi na obe ove stvari i da promeni situaciju. Nudi se mnogo više prilika, a istovremeno služi kao alat za ubrzanje evrointegracija. To je način da bolje sprovodimo sve ove procese", istakao je Plesiti.
Proširenje podrazumeva da kandidati treba da pojačaju napore, ali i da EU učini više sa svoje strane. Ukoliko se pokaže da se reforme sprovode na pravi način, još više evropskih sredstava će biti na raspolaganju zemljama Zapadnog Balkana, uveren je Plesiti.
Pranvera Kastrati je govorila o mogućnostima Zapadnog Balkana iz ugla CEFTA-e, jer se na ovaj način zemlje bolje približavaju standardima EU i uvećava se saradnja zasnovana na EU pravilima.
"Cilje da se postigne usklađenost sa evropskim jedinstvenim tržištem, uz dobre usluge i razvijanje ljudskog kapitala, kao i da se usklade veštine kako ne bi bilo jaza između domaćih i evropskih radnika što posledično povećava mobilnost mladih u prostoru EU. Kroz CEFTA sporazum doprinosimo bržoj integraciji Zapadnog Balkana sa EU", istakla je direktorka Sekretarijata Cefte (Sporazum o slobodnoj trgovini Centralne Evrope).
Prema njenim rečima, važno je obratiti pažnju i na inovacije i način na koji proizvodimo, odnosno, održivost, digitalizaciju i AI.
Kako je istakla Valbona Zeneli, viši saradnik organizacije Friends of Europe i Atlantskog saveta, nije samo stvar u novcu koji EU izdvaja za region već u instrumentima koje time nudi kao i reformama koje se moraju sprovesti.
"Živimo u najdužem periodu kako EU nije primila nijednu novu članicu, a sada je vreme optimizma iako postoji zamor u mnogim zemljama. Tako da treba da iskoristimo ovu priliku", dodala je.
Osvrnula se i na činjenicu da su mnogi u zemljama kandidatima izgubili veru u pridruženje Uniji zbog predugog procesa, ali da optimizam postoji, ali da se ništa ne može sprovesti do kraja bez ispunjenja reformi.
"Zapadni Balkan nije u začelju EU, već na njenim 'ulaznim vratima'", napomenula je govoreći o proširenju.
Gokče je izjavio da se svakako može mnogo više uraditi na putu ka EU, ali da čitav proces ne treba gledati samo kao na "još novca koji stiže" već se usmeriti na promene koje su ključne za čitavo društvo.
Gokče: Ljudski kapital je ono što odlikuje region
Treba redefinisati ekonomske politike regiona, a dominantni model ostaje konzumeristički orijentisan, istakao je Umur Gčke iz OEBS-a.
Prema njegovim rečima, javna i privatna ulaganja su povećala broj radnih mesta, nivo zaposlenosti raste, a to daje priliku da više ljudi dobije pristup tržištu rada. Ljudski kapital je ono što je zajedničko širom regiona, istakao je Gokče koji se posebno osvrnuo na veštine. Međutim, nivo obrazovanja je na nivou EU, ali je sporan kvalitet znanja koji se dobija. U tom smislu region zaostaje za Evropom što je nešto na čemu bi trebalo raditi, poručio je.
Zapadni Balkan je deo Evrope
Na samom početku BELTALKS-a, predsednik GLOBSEC-a, Robert Vaš, istakao je da se nalazimo u svetu koji se dramatično menja, ali da ne možemo sve da pasovno posmatramo. U svetlu aktuelnih promena, Zapadni Balkan ne sme da bude izostavljen jer je deo Evrope.
"Stabilnost Zapadnog Balkana je ključna, kao što je i stabilnost Evrope vitalna za region. Srbija i Zapadni Balkan su Evropa, to nije samo susedstvo, već deo Evrope, i moramo tako da se ponašamo", istakao je otvarajući forum.
Potom se okupljenima obratio Vladimir Bilčik koji je napomenuo da današnji paneli predstavljaju odraz sistematskih promena svetskog poretka kroz koji Evropa, ali svet prolaze.
"Zapadni Balkan, Srbija i Beograd moraju da u potpunosti budu deo jedinstvenog tržišta. Takođe, ne oklevajte da pomenete i sporna pitanja. EU je najvažniji ekonomski igrač, možemo se složiti, kada su u pitanju ulaganja, potencijal rasta i slično, ali nije jedini igrač, tu su i Kina i Rusija. Zato je važno da imamo otvorene diskusije kako bismo zajedno izgradili evropsku budućnost, od Brisela, Londona sve do Zapadnog Balkana", poručio je Bilčik.
BELTALKS: Šta nas očekuje na početku foruma?
Forum BELTALKS otvaraju Robert Vaš, predsednik i osnivač GLOBSEC-a kao i
Vladimir Bilčik, viši saradnik u ovoj organizaciji i bivši poslanik Evropskog parlamenta.
Potom će uslediti panel "Ubrzavanje konvergencije: Plan rasta, jedinstveno tržište i put ka evointegracijama" koji će uključiti i prezentaciju Umura Gokčea iz OEBS-a, višeg ekonomskog savetnika ja Jugoistočnu Evropu.
Plan rasta predstavlja novu priliku za Zapadni Balkan kako bi premostio jaz koji postoji između zemalja regiona i država članica.
Učesnici:
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Srbije,
Jirži Plesiti, šef Jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnom direktoratu za susedsku politiku i politiku proširenja EU,
Pranvera Kastrati, direktorka Sekretarijata Cefte (Sporazum o slobodnoj trgovini Centralne Evrope
Valbona Zeneli, viši saradnik organizacije iz Friends of Europe i Atlantskog saveta
Umur Gokče, savetnik u OEBS-u za Jugoistočnu Evropu
Moderator: Vladimir Bilčik