Na Forumu o proširenju Evropske unije u Briselu istaknut je napredak Crne Gore, Albanije, Moldavije i Ukrajine na putu ka članstvu u EU. Dok su od strane predsednice Evropske komisije i komesarke za proširenje EU, Ursule fon der Lajen i Marte Kos, ove zemlje dobile pozitivne ocene, izostalo je pominjanje Bosne i Hercegovine.

Za ove zemlje Evropska komisija predstavila je reformske planove za narednu godinu, dok Bosna i Hercegovina nije dobila nove konkretne smernice za napredak u procesu pristupanja. Iako BiH ima status kandidata i odluku o otvaranju pristupnih pregovora još od marta 2024. godine, pregovarački okvir nije usvojen, niti je zakazana prva međuvladina konferencija.

Pitanje nedostatka jasne strategije Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu otvoreno je i tokom ministarskog panela posvećenog budućnosti proširenja. 

U raspravi su učestvovali irski državni ministar za evropske poslove Tomas Birn, španski ministar spoljnih poslova Hose Manuel Albares Bueno, litvanski ministar spoljnih poslova Kestutis Budris i bugarska predstavnica Velislava Petrova.

Na pitanje o pristupu Evropskoj uniji zemalja koje zaostaju u procesu proširenja, ministri su govorili o značaju pomirenja, dobrosusedskih odnosa i regionalne saradnje. Irski ministar Tomas Birn podsetio je na istorijsko pomirenje između Nemačke i Francuske, navodeći da je iskustvo tog procesa inspirisalo i aktere mirovnog procesa u Irskoj.

Evropska komisija je objavila godišnji Paket proširenja, a EUmeter je detaljno i transparentno prikazao napredak Srbije u periodu između dva Izveštaja EK.

Prema njegovim rečima, posledice sukoba i dalje su prisutne na Zapadnom Balkanu, a evropske države mogu ponuditi iskustva iz sopstvenih mirovnih procesa. Birn je naglasio da su rane i bol iz prošlosti još prisutni i da Evropska unija treba da pomogne državama regiona da prevaziđu nasleđe sukoba i napreduju ka članstvu.

Španski ministar spoljnih poslova Hose Manuel Albares Bueno istakao je da Španija ozbiljno pristupa pitanjima koja se odnose na ceo Zapadni Balkan. Govoreći o složenim odnosima među državama regiona, naglasio je značaj evropske podrške regionalnoj saradnji.

Bugarska predstavnica Velislava Petrova takođe je govorila o značaju pomirenja i dobrosusedskih odnosa za evropske integracije.

Ipak, tokom panela nisu predstavljeni konkretni predlozi za ubrzanje evropskog puta za BiH, kao ni za Kosovo* koje je našlo mesto među temama.

Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Samir Forić smatra da je izostanak BiH iz razgovora o konkretnim koracima posledica potpunog zastoja u poslednje dve godine. Kako navodi, Evropska komisija u svojim izveštajima već duže vreme konstatuje da zemlja nije ostvarila značajan napredak.

Forić uzroke takvog stanja vidi u unutrašnjim političkim blokadama koje, prema njegovoj oceni, koče funkcionisanje institucija i državni napredak. Zbog toga, smatra, BiH nije ostvarila ni minimalan pomak koji bi je stavio u fokus evropskih planova, za razliku od Crne Gore i Albanije, koje su napredovale u procesu pristupanja, prenosi detektor.ba.

Govoreći o 14 prioriteta koje je Evropska komisija postavila 2019. godine, Forić je istakao da BiH i dalje nije usvojila zakone o Sudu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom savetu, što povezuje sa zahtevima i uslovljavanjima iz Republike Srpske. Smatra da takav pristup otežava postizanje kompromisa i da nema razloga za optimizam.

Osvrćući se na to što je BiH tokom foruma uglavnom pominjana u kontekstu pomirenja i ratnog nasleđa, Forić je ukazao na, kako ocenjuje, licemerje u pozivima na pomirenje bez osude državnog sponzorisanja sahrane Ratka Mladića u Beogradu.

Prema njegovoj oceni, način na koji se Evropska komisija odnosi prema BiH pokazuje da je zemlja potisnuta na marginu evropskih interesa i da se nalazi na samom rubu pažnje Brisela.

Forum okupio lidere regiona i EU

Forum je održan pod sloganom "Šira Evropa, snažnija Evropa", a među glavnim temama bili su geopolitički značaj proširenja, demokratska otpornost i priprema Evropske unije za prijem novih članica.

Na forumu su učestvovali i predsednica Moldavije Maja Sandu, premijer Albanije Edi Rama i premijer Crne Gore Milojko Spajić, kao i predstavnici evropskih institucija i država članica.

Crna Gora i Albanija istaknute su kao zemlje koje su ostvarile značajan napredak u pristupnim pregovorima, dok su Moldavija i Ukrajina dobile podršku za nastavak reformi i približavanje Evropskoj uniji.

Za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo* tokom foruma nisu predstavljeni novi rokovi niti posebne inicijative koje bi omogućile ubrzanje njihovog procesa evropskih integracija.

(EUpravo zato.rs)