Promene na političkoj sceni u Srbiji počinju da utiču na odnose sa Evropskom unijom. Prvi signali iz Brisela pokazuju da evropske institucije žele da započnu novu saradnju sa političarima koji su dobili podršku građana.

Ipak, to ne znači da će EU promeniti dosadašnje uslove za napredak ka članstvu.

Da li Evropska unija menja politiku prema Srbiji posle promene vlasti ili samo koristi drugačiji ton i ponovo pokušava da vrati evropske integracije u politički fokus Beograda? Prvi odgovori na ovo pitanje čuli su se u Briselu. Tamo su se na dvodnevnom Forumu o proširenju EU okupili najviši evropski zvaničnici, predstavnici zemalja kandidata i predstavnici nove političke opcije u Srbiji.

Predstavnici Studentske liste učestvovali su na jednom od glavnih evropskih skupova o proširenju i sreli su se sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos. Posle tih susreta, izjave iz evropskih institucija pokazuju da su spremni da razgovaraju sa novim političkim predstavnicima o konkretnim reformama i o tome šta čeka Srbiju u EU.

Evropska komisija je objavila godišnji Paket proširenja, a EUmeter je detaljno i transparentno prikazao napredak Srbije u periodu između dva Izveštaja EK.

Ipak, one nisu signal da će se evropska politika prema Srbiji promeniti preko noći kao ni da promena vlasti znači automatsko ubrzavanje pristupnih pregovora. Bliže tumačenje reklo bi da to donosi prostor za otvaranje drugačijeg pristupa u pregovorima, a da je politička spremnost za sprovođenje reformi do kraja i dalje ključna.

Da postoji obostrana spremnost za otvaranje novog poglavlja u odnosima Srbije i Evropske unije, moglo se čuti i tokom obraćanja predstavnika Studentske liste Aleksandra Baucala na Forumu o proširenju, ali i u njegovoj izjavi za EUpravo zato nakon završetka skupa.

Baucal je poručio da je Srbija otvorena za saradnju sa Evropskom komisijom, ali pre svega sa susedima, kako bi zajednički radili na rešavanju problema, sprovođenju promena i unapređenju vrednosti koje dele sa ostatkom Evrope.

Govoreći o mogućnosti novog početka u odnosima sa Briselom, ocenio je da se prvi pozitivni signali već vide kroz otvorenost i podršku koju su predstavnici Studentske liste dobili tokom boravka u Briselu.

"Ja ga već vidim u našim odnosima ovde. Svi su vrlo otvoreni i pružaju veliku podršku", rekao je Baucal za EUpravo zato.

Ipak, naglasio je da predstoji formiranje parlamenta, vlade i timova zaduženih za pojedine sektore, nakon čega bi trebalo da uslede razgovori sa partnerima iz Evropske komisije i susednih zemalja. Cilj bi, kako je objasnio, bio da se napravi zajednički plan i dogovor, počevši od pitanja koja je moguće rešiti uz političku volju, dok bi se složenija pitanja, oko kojih postoje veće razlike, ostavila za kasnije.

Upravo je spremnost za takvu saradnju bila jedna od tema susreta predstavnika Studentske liste sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos, koja je nakon razgovora poslala i javnu poruku da Evropska komisija želi da sarađuje sa novim političkim predstavnicima Srbije na sprovođenju reformi.

"Evropski put Srbije je i put reformi. To je bila jasna poruka predstavnika Studentske liste, sa kojima sam se danas sastala u Briselu. Delimo isti cilj - demokratsku Srbiju. Spremni smo da zajedno radimo na reformama koje su potrebne da bi se ova ambicija ostvarila," poručila je Kos u objavi na društvenoj mreži Iks.

Ova izjava je značajna iz najmanje dva razloga. Prvo, Kos je direktno povezala evropsku perspektivu Srbije sa političkim predstavnicima koji su nakon promene vlasti dobili priliku da učestvuju u oblikovanju nove politike zemlje. Drugo, Evropska komisija je javno iskazala spremnost da sa njima sarađuje, što predstavlja važan signal o mogućnosti uspostavljanja drugačijeg odnosa između Beograda i Brisela.

Ipak, formulacija Marte Kos pokazuje i da evropska podrška nije bezuslovna, saradnja je usmerena na reforme, a ne samo na političku promenu.

Ursula fon der Lajen: Članstvo nije samo političko obećanje, već obaveza trajnih reformi

Da se promena odnosa prema Srbiji ne može posmatrati odvojeno od šire politike proširenja EU, pokazalo je i obraćanje predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen na istom forumu.

Iako Srbiju nije pomenula po imenu, njene poruke o tome kako bi proces proširenja trebalo da izgleda u narednom periodu važne su i za novu političku realnost u Beogradu.

ursula fon der lajen
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen Foto: Dati Bendo/EC - Audiovisual Service

Fon der Lajen je ocenila da se širom Zapadnog Balkana preduzimaju važni koraci ka članstvu i da postoji nova dinamika u procesu proširenja. Istovremeno je poručila da EU mora da bude spremna za prijem novih članica, ali i da se pristupanje ne može svesti samo na usklađivanje zakonodavstva i ispunjavanje formalnih kriterijuma.

Posebno je naglasila da se obaveze u oblasti vladavine prava moraju poštovati i nakon ulaska u Uniju, zbog čega Evropska komisija predlaže snažnije mehanizme zaštite zajedničkih evropskih principa.

"Napredak u reformama donosi napredak u integraciji i pristup novim tržištima", jedna je od ključnih poruka njenog obraćanja.

Za Srbiju, koja je godinama suočena sa kritikama Evropske komisije u vezi sa stanjem demokratije, nezavisnošću institucija i vladavinom prava, ova poruka znači da eventualno približavanje Briselu neće zavisiti samo od političkog opredeljenja nove vlasti, već od spremnosti da se promene sprovedu u praksi.

Važan deo njenog obraćanja odnosio se i na postepenu integraciju. To podrazumeva da zemlje kandidati mogu da osete konkretne koristi od približavanja EU i pre formalnog članstva, kroz pristup pojedinim sektorima jedinstvenog tržišta i investicije, ali uz obavezu sprovođenja reformi.

Drugim rečima, Brisel šalje signal da je spreman da proces proširenja učini dinamičnijim, ali ne i da snizi kriterijume za članstvo.

Antonio Košta: Bez prevazilaženja prošlosti nema evropske budućnosti

Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta je u završnom obraćanju na Forumu naglasio da evropske integracije, osim reformi i usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom, podrazumevaju i izgradnju poverenja, rešavanje sporova diplomatskim putem i unapređenje regionalne saradnje.

Istakao je da evropska perspektiva mora da doprinese prevazilaženju istorijskih nesuglasica i odbacivanju nacionalističke retorike. Iako nije direktno pomenuo Srbiju, njegove poruke odnose se i na Beograd, posebno kada je reč o odnosima sa susedima i dijalogu sa Prištinom. Košta je ponovio da budućnost Zapadnog Balkana vidi u EU, naglašavajući značaj proširenja za stabilnost i bezbednost Evrope.

Spoljna politika Studentske liste

Dok evropski zvaničnici poručuju da je za napredak Srbije ka članstvu neophodno usklađivanje sa evropskim vrednostima i zajedničkom spoljnom politikom, program Studentske liste pokazuje pravac kojim su najavili da će ići.

U delu programa koji se odnosi na spoljne poslove i nacionalne interese, Studentska lista najavljuje vođenje uravnotežene i pragmatične spoljne politike, uz očuvanje vojne neutralnosti Srbije kao strateškog opredeljenja. Istovremeno, predviđa nastavak tradicionalnog partnerstva sa Rusijom, razvijanje odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama i produbljivanje strateškog partnerstva sa Kinom.

Kada je reč o Moskvi, u programu se izričito navodi da će Srbija zadržati principijelan stav o neuvođenju restriktivnih mera Ruskoj Federaciji. Kao jedan od razloga za takav pristup ističe se istorijsko iskustvo Srbije, uz ocenu da sankcije ne doprinose rešavanju političkih i bezbednosnih izazova i da imaju direktne posledice po stanovništvo.

Istovremeno, Studentska lista navodi da će se zalagati za poštovanje teritorijalnog integriteta svih suverenih država, uključujući Ukrajinu, kao i za okončanje ratnih sukoba i mirno rešavanje sporova. Takva formulacija ukazuje na nastojanje da se zadrži odnos sa Rusijom, uz istovremeno isticanje principa teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Upravo bi spoljna politika mogla da bude jedno od važnih pitanja u odnosima nove vlasti i Evropske unije. Dok Studentska lista najavljuje nastavak saradnje sa Rusijom i zadržavanje politike neuvođenja sankcija, EU od država kandidata očekuje postepeno usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom. To je posebno važno u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, zbog koje je pitanje usklađivanja Srbije sa evropskim restriktivnim merama već duže vreme jedna od tačaka neslaganja između Beograda i Brisela.

Ipak, program predviđa i produbljivanje odnosa sa EU. Evropska unija se u dokumentu označava kao najznačajniji ekonomski partner Srbije, a najavljuje se i težnja ka sticanju IBAR statusa kroz napredak u oblastima pravosuđa, osnovnih prava i poglavlja 23 i 24.

Tako se u spoljnopolitičkim prioritetima Studentske liste istovremeno pojavljuju dva pravca: jačanje evropskih integracija i zadržavanje postojećih partnerstava sa državama koje imaju drugačije spoljnopolitičke pozicije od EU.

(EUpravo zato.rs)