Ukrajina daje svoje resurse Americi: Zašto Tramp želi retke minerale i koji su detalji sporazuma?

Tramp je na poslovan način prišao Ukrajini, pa je osmislio plan kako da im stekne pravo nad njihovim resursima pod okriljem mirovnog sporazuma sa Rusijom.

Donald Tramp Foto: Shutterstock

Ukrajina je pristala na sporazum o retkim mineralima sa SAD, ali izgleda da je ostala bez bezbednosnih garancija pošto američki lider Donald Tramp smatra da to treba da bude obaveza Evrope.

Vašington želi 50 odsto resursa Ukrajine, uključujući kritične sirovine, naftu, gas, ali i infrastrukturu poput luka.

Šta znamo o sporazumu do sada?

Iako pregovori još nisu finalizovani, mediji prenose da bi trebalo da se uspostavi fond kojem bi Ukrajina doprinosila sa 50 odsto prihoda od "buduće monetizacije" državnih mineralnih resursa, poput nafte i gasa, a sredstva bi bila uložena u ukrajinske projekte.

Amerika bi takođe trebalo da podrži ekonomski razvoj.

Zamenica premijera Olga Stefanišina izjavila je za "Financial Times" da je sporazum o mineralima samo jedan deo šire slike.

Međutim, sporazum neće uključivati bezbednosne garancije SAD-a, na kojima Kijev stalno insistira.

Prethodno je Tramp izneo predlog da bi Ukrajina mogla da nastavi da dobija podršku od SAD, ali za 500 milijardi dolara u retkim mineralima. To bi bila kompenzacija za sva sredstva koje je Vašington dosad slao Kijevu otkad je pre tri godine počeo rat sa Rusijom.

SAD su navodno odustale od zahteva, ali su pregovori pojačani. Zelenski bi u petak trebalo da se u Vašingtonu sretne sa Trampom kako bi potpisali pomenuti sporazum.

Koje retke minerale ima Ukrajina?

Ukrajina poseduje jedne od najvećih rezervi kritičnih minerala u Evropi, uključujući litijum i titanijum, a većina je netaknuta.

Prema podacima Instituta za geologiju, Ukrajina sadrži retke zemne elemente poput:

  • Lantana i cerijuma (koriste se u televizorima i osvetljenju),
  • neodijuma (za vetroturbine i baterije za električna vozila),
  • erbijuma i itrijuma (za nuklearnu energiju i lasere).

Prema istraživanju EU, Ukrajina takođe ima rezerve skandijuma, ali su detaljni podaci poverljivi.

Forbes Ukrajina procenjuje da su mineralni resursi zemlje vredni više od 14,5 biliona evra.

Albemarle, Lithium producer, with a presence in Chile for more than 40 years, is located in the industrial neighborhood of La Negra located 17 kilometers from Antofagasta. Chile is the second largest lithium producers in the world, and holds the world’s third largest reserves of the metal. Control table installations are part of the production process up to the final Lithium product. Foto: Glenn ARCOS/European Commission

Zelenski je još 2021. pokušao da privuče strane investitore nudeći poreske olakšice i prava na eksploataciju ovih minerala, ali su ti planovi zaustavljeni zbog rata.

Sada pokušava da ih uklopi u mirovni sporazum.

Ovi minerali su vitalni za električna vozila i prelazak ka čistim oblicima energije.

"Foreign Policy" je preneo da se u Ukrajini nalazi 117 od 120 najviše korišćenih minerala u današnjoj industriji.

Litijumske rezerve čine 500.000 tona, što je čini najvećim izvorom ovog metala u Evropi.

Ukrajina takođe poseduje 20% globalnih svetskih grafita, ključnog sastojka za baterije električnih vozila i nuklearne reaktore.

Kako rat utiče na rudna bogatstva?

Međutim, veliki broj područja je okupiran ili razoren tokom rata.

Resursi vredni oko 7,26 biliona evra nalaze se u četiri ukrajinske regije koje je Rusija svojevoljno anektirala u septembru 2022 - Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson (iako Herson ima malu mineralnu vrednost).

Ukrajinski vojnici Foto: Diego Herrera Carcedo / AFP / Profimedia

Poluostrvo Krim, koje je Rusija anektirala 2014, takođe sadrži minerale vredne oko 200 milijardi evra.

Pored toga, region Dnjepra, koji se graniči sa okupiranim oblastima, sadrži dodatnih oko 3 biliona evra vrednih minerala.

Neki rudnici litijuma su na samo dvadesetak kilometara od ruskih linija fronta, što čini eksploataciju izuzetno rizičnom.

Šta je sledeće?

Zelenski bi trebalo sutra da se sastane sa Trampom kako bi potpisali sporazum o mineralima.

Tramp je još tokom predizborne kampanje govorio kako će, čim stupi na vlast, okončati rat u Ukrajini "za 24 sata".

To se nije dogodilo tako brzo, ali je sredinom februara razgovarao telefonski sa ruskim liderom Vladimirom Putinom posle čega su pokrenuti pregovori. Ubrzo su se sastale ruska i američka delegacija u Rijadu, a Kijev kao i evropski zvaničnici su negodovali što su isključeni iz pregovora.

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski i Donald Tramp Foto: Ukraine Presidents Office / Alamy / Alamy / Profimedia

Potom se pojavila ideja o eksploataciji minerala koju Zelenski očigledno neće odbiti.

Američke kompanije su već pokazale interesovanje, ali bi formalni ugovori ipak zahtevali: nove zakone,
geološka istraživanja, pregovore o specifičnim uslovima finansiranja...

Bezbednosna situacija ostaje ključno pitanje – čak i u slučaju primirja, ostaje nejasno koje garancije bi bile potrebne investitorima da započnu rad u Ukrajini, preneo je britanski Independent.

(EUpravo zato/Independent)