Na vanrednom sastanku članova Evropskog saveta, održanom 22. januara u Briselu, evropski lideri istakli su ključne prioritete Unije u pogledu transatlantskih odnosa, arktičke bezbednosti i trgovinskih sporazuma.

Predsednik Evropskog saveta António Kosta naglasio je da su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države dugogodišnji partneri i saveznici, izgrađeni kroz istoriju, utemeljeni na zajedničkim vrednostima i posvećeni prosperitetu i bezbednosti svojih naroda. Takođe je, nakon sastanka lidera EU u Briselu, dodao da odnose između partnera i saveznika treba voditi na srdačan i uzajamno poštovan način.

Evropa i SAD imaju zajednički interes u bezbednosti Arktika, posebno kroz NATO, a Evropska unija će dodatno pojačati svoju ulogu u regionu.

Kosta je jasno istakao da Kraljevina Danska i Grenland imaju punu podršku EU i da samo oni mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih teritorija, što odražava čvrstu posvećenost principima međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta i nacionalnog suvereniteta, koji su ključni za Evropu i međunarodnu zajednicu u celini.

Pozitivno je ocenjena odluka SAD da ne uvode nove carine prema Evropi, budući da bi dodatne carine bile nespojive sa trgovinskim sporazumom EU/SAD, dok će Unija nastaviti da štiti svoje interese i biti spremna da se brani od bilo kog oblika prinude.

Antonio Košta
Predsednik Evropskog Saveta Antonio Košta Foto: Alexandros Michailidis/Alexandros Michailidis

Kosta je takođe izrazio ozbiljne sumnje u vezi sa pojedinim elementima Trampovog Odbora za mir, koji se odnose na njegov delokrug, upravljanje i kompatibilnost sa Poveljom UN, ali je ponovio spremnost EU da zajedno sa SAD sprovede sveobuhvatan Mirovni plan za Gazu, pri čemu bi Odbor za mir obavljao svoju misiju kao prelazna administracija, u skladu sa Rezolucijom Saveta bezbednosti UN 2803.

Lideri su naglasili i spremnost za nastavak konstruktivnog dijaloga sa SAD o svim pitanjima od zajedničkog interesa, uključujući stvaranje uslova za pravedan i trajan mir u Ukrajini.

Predsednica Evropske komisije Ursula von der Lajen istakla je potrebu za većim ulaganjima EU u Arktik i Grenland, ističući da je do sada ulagano nedovoljno.

"Radimo na jačanju odnosa EU-a s Grenlandom i kao deo toga, Komisija će uskoro predložiti značajan paket ulaganja", rekla je Fon der Lajen nakon završetka samita, koji je bio posvećen transatlantskim odnosima.

Ursula fon der Lajen, Antonio Košta
Ursula fon der Lajen i Antonio Košta na samitu lidera EU Foto: Alexandros Michailidis/Alexandros Michailidis

Samit je sazvan nakon što je američki predsednik Donald Trump slao poruke da želi anektirati Grenland, arktički otok u sastavu Kraljevine Danske, a njegove izjave u Davosu da neće primenjivati silu za preuzimanje Grenlanda i da neće uvoditi dodatne carine europskim državama dočekane su s olakšanjem.

Fon der Lajen je potvrdila da EU podržava trgovinski sporazum sa zemljama Mercosura i naglasila da postoji jasan interes da se prednosti tog važnog sporazuma primene što je pre moguće, uprkos odluci Evropskog parlamenta da odloži ratifikaciju zahtevom da Sud EU proveri usklađenost sporazuma sa ugovorima EU.

Košta i Fon der Lajen zajedno su naglasili da EU ostaje posvećena jačanju Jedinstvenog tržišta, strateškoj autonomiji i konkurentnosti u novom geoekonomskom kontekstu.

Na kraju, predsednik Evropskog saveta podsetio je da je Evropska unija fokusirana na ostvarivanje ambiciozne agende za svoje građane, uključujući odbranu, konkurentnost i izgradnju strateški autonomnije Evrope, te najavio da će sledeći sastanak lidera, zakazan za 12. februar, biti posvećen strateškom razmišljanju o jačanju Jedinstvenog tržišta u novim geoekonomskim okolnostima.

Francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc, dvojica najmoćnijih lidera EU, koji poslednjih meseci nisu bili na istoj talasnoj dužini, složili su se u upozorenju da je transatlantska kriza bacila blok u novu surovu realnost, u kojoj mora da prihvati nezavisnost.

I dok, za razliku od nedavnih samita EU, nije bilo nikakvih dramatičnih sukoba, svađa ili čak odluka koje treba doneti, okupljanje je tiho ukazalo na neizrečeno razumevanje, prema rečima četiri diplomate EU i jednog zvaničnika upoznatog sa diskusijom lidera, da postoji sudbonosna podela između starog poretka i novog, načina na koji je Zapad funkcionisao od Drugog svetskog rata i onoga što tek sledi.

(EUpravo zato.rs)