Značajan broj građana EU koji žive dugoročno u Velikoj Britaniji nakon Bregzita suočava se sa diskriminacijom na poslu i u javnim službama, pokazuje izveštaj zvaničnog nadzornog tela za Bregzit.
Pet godina nakon izlaska iz EU, više od trećine ispitanih izjavilo je da su doživeli diskriminaciju od strane državnih institucija. Svaki peti građanin naveo je da je imao poteškoća u ostvarivanju svojih prava, od prava na rad i putovanje u zemlju i iz nje, do jednakog tretmana u javnim službama.
"Pet godina posle Bregzita, rezultati ankete potvrđuju ono što već znamo: iako raste svest o pravima, prepreke u njihovom ostvarivanju i dalje postoje. Verovatno je i da će problemi sa kojima se građani EU i EEA/Efta država suočavaju postajati sve složeniji", izjavila je Miranda Bidl, izvršna direktorka Nezavisne nadzorne agencije (IMA). Ova agencija je osnovana Zakonom o povlačenju iz 2020. godine kako bi pratila da li se poštuju prava građana na život, rad, penzionisanje i pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti.
Bregzit je doneo velike promene za 7,1 milion ljudi iz EU, Evropskog ekonomskog prostora i Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu, poput Norveške, koji imaju status "settled" ili "pre-settled" (sređen ili unapred sređen) boravka u Velikoj Britaniji.
Kako da bude bolje?
Na pitanje šta bi IMA mogla da uradi kako bi unapredila njihov položaj, više od polovine ispitanih je istaklo pomoć u očuvanju prava na "slobodno putovanje bez brige i neizvesnosti". Takođe su tražili bolji pristup podršci kada im je potrebna i garancije da će i buduće generacije biti zaštićene.
IMA prati iskustva građana EU još od 2021. godine, prve pune godine nakon što je Britanija napustila blok. Njihovo istraživanje o pravima građana za 2025. pokazalo je da je većina ispitanih upoznata sa svojim pravima iz Sporazuma o povlačenju, pravno obavezujućeg dokumenta koji je bio osnova Bregzita.
Međutim, istraživanje je ukazalo i na zabrinjavajuće praznine u znanju kada je reč o deci. Gotovo 40 odsto roditelja nije apliciralo za "settled status" za svoju decu, a od njih je više od 70 odsto verovalo da njihovo dete automatski ima pravo na britansko državljanstvo.
Veliki broj građana naveo je da se susreo sa diskriminacijom u kontaktu sa lekarima, bolnicama, lokalnim vlastima, Ministarstvom unutrašnjih poslova i graničnom službom.
Samo 61 odsto ispitanih reklo je da veruje državnim institucijama da će zaštititi njihova prava, pri čemu je nepoverenje najveće među starijima od 65 godina.
Četvrtina se žalila da im profesionalne kvalifikacije, od računovodstva do arhitekture, nisu priznate.
(EUpravo zato/Gardijan)