Evropski savet je usvojio nova pravila koja bi trebalo da obezbede da statistika o stanovništvu i stanovanju, prikupljena na nivou EU, bude potpuna, usklađena i laka za poređenje.
Cilj uredbe je da unapredi kvalitet statistike o stanovništvu i stanovanju uvođenjem usaglašene definicije pojma "stanovništvo", kao i da postoji lakši pristup izvorima podataka, pojednostavljivanjem i unapređenjem procesa statističke produkcije u ovoj oblasti.
Pravila uspostavljaju zajednički pravni okvir za razvoj evropske statistike o stanovništvu i stanovanju kako bi se:
- obezbedila potpuna, usklađena i uporediva statistika koja se dostavlja na vreme
- poboljšao kvalitet podataka o stanovništvu, uz uvažavanje izazova sa kojima se suočavaju države članice
- omogućila dovoljna fleksibilnost da se prilagodi promenljivim potrebama politika i korišćenju novih izvora
- izbeglo nepotrebno opterećenje nacionalnih statističkih organa
Evropska statistika o stanovništvu i stanovanju neophodna je za oblikovanje, sprovođenje i evaluaciju politika EU, uključujući ekonomsko i socijalno planiranje, politiku kohezije, kao i zelenu i digitalnu tranziciju.
Takođe je od ključne važnosti za administrativne svrhe i određivanje kvalifikovane većine pri glasanju u Savetu.
Šta podaci kažu o stanovanju u EU?
Unutar Evrope postoje velike razlike u tome kako se živi, u pogledu veličine, tipa i kvaliteta stanovanja kao i dali su u pitanju vlasnici ili podstanari. Kretanje cena nekretnina i kirija takođe se znatno razlikuje od zemlje do zemlje. Publikacija Eurostata "Stanovanje u Evropi - izdanje 2024" prikazuje podatke o mnogim aspektima stanovanja.
Kuća ili stan - biti vlasnik ili podstanar
Prema podacima Eurostata, više od dve trećine ljudi u domaćinstvima EU jesu vlasnici svojih domova.
Raspodela stanovništva prema statusu (vlasnik ili podstanar) znatno se razlikuje među državama EU. U 2023. godini, 69% stanovništva u domaćinstvima EU bili su vlasnici svojih domova, dok je preostalih 31% živelo u iznajmljenim stanovima ili kućama. Najviši procenat vlasništva zabeležen je u Rumuniji (96%), Slovačkoj (94%), Hrvatskoj i Mađarskoj (obe po 91%).
U svim državama EU, osim u Nemačkoj, vlasništvo je bilo češće. U Nemačkoj je iznajmljivanje bilo nešto češće, sa 52% odsto podstanara. Slede Austrija (46%) i Danska (40%).
Tek nešto više od polovine stanovništva EU živi u kući
Raspodela stanovništva prema tipu stanovanja (kuća, stan ili drugo) takođe se razlikuje, kao i dali se radi o gradu, predgrađu ili ruralnom području.
U EU je 2023. godine 51,7% stanovništva živeo u kući, 47,7% u stanu, dok je 0,6% živelo u drugim vrstama smeštaja, poput čamaca-kuća ili kombija. Kuće su najčešći oblik stanovanja u dve trećine država EU. Irska (90%) beleži najveći procenat stanovništva koje živi u kući, zatim Holandija (79%), Belgija i Hrvatska (obe po 77%). Treba napomenuti da su u ove podatke uključene i kuće u nizu. Najviši procenat stanova zabeležen je u Španiji (66%), Letoniji (65%, podaci iz 2021), Malti (63%) i Nemačkoj (61%).
U gradovima je 72% stanovništva EU živelo u stanu, a 27% u kući. U manjim gradovima i predgrađima, 56% ljudi živelo je u kući, a 43% u stanu, dok je u ruralnim područjima 82% stanovništva živelo u kući, a samo 17% u stanu.
Kako domaćinstva emituju štetne gasove?
Emisije gasova sa efektom staklene bašte iz domaćinstava za grejanje i hlađenje kreću se od 27 kg po glavi stanovnika u Švedskoj do 1.296 kg u Luksemburgu.
Deo emisija gasova sa efektom staklene bašte potiče iz domaćinstava, usled sagorevanja fosilnih goriva za grejanje, pripremu tople vode, kuvanje i klimatizaciju. To je u EU 2022. godine iznosilo 647 kg po glavi stanovnika, što je pad u odnosu na 920 kg iz 2010. Najveće vrednosti zabeležene su u Luksemburgu (1.296 kg), Belgiji (1.220) i Irskoj (1.182). Najniža vrednost zabeležena je u Švedskoj (27), a zatim u Portugalu (126) i Finskoj (147).
U 2023. godini, 25,5% stanovnika EU starijih od 16 godina živelo je u domaćinstvima u kojima je u prethodnih 5 godina poboljšana energetska efikasnost, uglavnom unapređenjem termoizolacije spoljnih zidova, krovova ili podova, zamenom jednostrukih prozora dvostrukim ili trostrukim, kao i ugradnjom efikasnijih sistema grejanja. Najviši procenat zabeležen je u Holandiji (59%), Estoniji (47%) i Letoniji (37%), a najniži na Malti (8%), u Grčkoj (12%) te u Španiji i Kipru (po 15%).
(EUpravo zato/Europa.eu)