Vina su posebno na udaru klimatskih promena: Sremski Karlovci dobijaju centar koji će se baviti baš tim problemom

Projekti prekogranične saradnje su vrlo važni ne samo za edukaciju studenata, već i vinogradara u Srbiji i regionu.

Zoonar GmbH / Alamy / Alamy / Profimedia Sremski Karlovci

Srbija i Hrvatska su zajednički pokrenule projekat "ADAPTVitis" koji će se baviti prilagođavanjem vinogradarstva klimatskim promenama.

Fakultet agrobiotehničkih nauka u Osijeku je u maju potpisao ugovor sa partnerom, Poljoprivrednim fakultetom u Novom Sadu, a ceo poduhvat, vredan 2.533.600 evra, trajaće 36 meseci.

Prekogranični projekat se sprovodi na dve lokacije: na oglednom polju FAZOS-a u Mandićevcu i u Sremskim Karlovcima na imanju novosadskog fakulteta.

"Saradnjom dva fakulteta omogućeni su naučni pristup i nova tehnička dostignuća, kako bismo očuvali vinske sorte i vinogradarstvo u ovoj regiji", rekao je nedavno državni sekretar u hrvatskom Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Domagoj Mikulić.

Vođa ekipe sa Univerziteta u Novom Sadu je profesor dr Dragoslav Ivanišević, a članovi su docent dr Mladen Kalajdžić, dr Maja Mišković, docent dr Goran Barać i master nauka Sara Todorić.

Učesnici sa osječke strane su dekan, profesor dr Krunoslav Zmaić, profesor dr Mato Drenjančević, profesor dr Miroslav Lisjak, vanredna profesorka dr Monika Marković, profesor dr Vesna Rastija, profesor dr Andrijana Rebekić, docent dr Jurica Jović, dok je vođa ekipe docent dr Toni Kujundžić.

"Kada bismo znali šta nam donosi klima, bili bismo milioneri"

Kujundžić je na početnoj konferenciji projekta "Prilagođavanje vinogradarstva klimatskim promenama kroz implementaciju adaptabilnih genotipova vinove loze - AdaptVitis" istakao kako će nastojati da pruže sve potrebne informacije proizvođačima i predstave im nove sortimente. Značajne štete koje imamo u mnogim vinoggradima ukazuju nam da se moraju menjati i prilagođavati.

Nicolas Guyonnet / AFP / Profimedia  Berba grožđa, Ilustracija

"Bitno je stalno istraživati i ponuditi proizvođačima svojevrsnu alternativu za uzgoj i opstajanje vinogradarstva i vinarstva. Kada bismo znali šta nas očekuje bili bismo milioneri. Ne znamo šta možemo očekivati od klime, ali jasno je da će se ona menjati i da nema predvidivog trenda. I šta možemo? Jedino da se prilagođavamo izborom sortimenta na određenim položajima", poručio je i dodao da je već jasno da u ovim negativnim klimatskim uslovima položaji niži od 100 metara nadmorske visine nisu prilagođeni vinogradarstvu.

"Koje sorte koristiti, odgovor je koji treba da pruži struka. A najbolji odgovor će dati istraživanja kako proizvođači ne bi morali sami da eksperimentišu. Struka je tu da pruži svoj doprinos i preporuke sa razvojem novostvorenih sorti", naglasio je.

Prema njegovim rečima, cilj je i da se smanje zaštitni tretmani.

Postavlja se pitanje da li su postojeće sorte grožđa prikladne za izdržavanje sve većih izazova koje donose klimatske promene. Ova ranjivost zahteva identifikaciju kultivara koji pokazuju otpornost na klimatske promene jer one predstavljaju ozbiljnu pretnju uzgoju vinove loze i proizvodnji vina, koji su bitna privredna aktivnost u regionu, rečeno je na Fakultetu agrobiotehničkih nauka.

Sremski Karlovci dobijaju Centar za prevenciju klimatskih promena

U okviru projekta "AdaptVitis" u Sremskim Karlovcima će biti izgrađen Centar za prevenciju klimatskih promena u vinogradarstvu.

Planirana je rekonstrukcija postojećeg objekta, a u prizemlju zgrade biće smešteni prostori za fermentaciju, destilaciju, starenje destilata, kao i prostor za manipulaciju, finalizaciju i punjenje.

Pored toga, tu će se nalaziti i tehničke i servisne prostorije, uključujući plato za prijem sirovina, skladište gotovih proizvoda i kancelarije.

U podrumu zgrade planirana su mesta za sazrevanje destilata u drvenim posudama, arhiva destilata, rezervni prostor za sazrevanje, sakupljač destilata i rezervoar za kondenzat, kao i potrebna vertikalna komunikacija, prenela je Ekapija.

Justine Bonnery / AFP / Profimedia  Žena u vinogradu bere grožđe

Rok za podnošenje ponuda je 6. decembar.

Izgradnjom modernih i tehnološki vrhunski opremljenih centara ostvariće se snažan doprinos vinogradarstvu i vinarstvu, a osim za istraživanja, služiće i za obuku studenata, mladih istraživača i vinogradara i vinara.

"Praktično 70 godina od našeg osnivanja nismo imali ovakvu investiciju u infrastrukturnu imovinu kao što sada imamo u ovom projektu. Svakako ćemo imati bolje uslove i za nastavu, ali i za naše kapacitete u vinogradima", rekao je profesor vinogradarstva na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu Dragoslav Ivanišević.

Naglasio je da je to veoma važno za edukaciju studenata, ali i vinogradara u Srbiji i regionu.

Inače, ovaj projekat sufinansira EU IPA Interreg Program prekogranične saradnje Hrvatska - Srbija.

(EUpravo zato/Ekapija)