Klimatska konferencija COP31 ulazi u poslednji dan pregovora, a nacrt sporazuma ponovo ne odiše nekim konkretnim ambicijama, pa je izazvao oštre kritike.
Godišnji samit Ujedinjenih nacija o klimi ove godine se održava u turskoj Antaliji, a mogao bi da bude produžen i na vikend zbog sve većih neslaganja među učesnicima.
Australija, jedna od zemalja domaćina, u četvrtak je predstavila skraćeni nacrt sporazuma iz kojeg su izbačena sva pominjanja fosilnih goriva uprkos sve snažnijem zalaganju da se objavi strategija za njihovo potpuno napuštanje.
To znači da bi mogao da se ponovi scenario sa prošlogodišnjeg samita COP30 u Belemu, gde je odustajanje od fosilnih goriva izbrisano iz konačnog sporazuma nakon protivljenja zemalja koje važe za velike izvoznike fosilnih goriva.
Panama preti da će blokirati konačni sporazum COP31
Za usvajanje sporazuma na klimatskim konferencijama COP je potreban konsenzus svih učesnica, skoro 200 država zbog čega je napredak često spor i postepen.
Međutim, Panama je, po svemu sudeći, odlučila da zauzme čvrst stav i zapretila da će blokirati svaki konačni sporazum koji ne predviđa snažnu odbranu nauke i ograničavanje proizvodnje nafte.
U pismu upućenom domaćinima COP31, panamski ministar životne sredine Huan Karlos Navaro naveo je da njegova zemlja "neće pristati ni na kakav konsenzus i da će na završnim plenarnim sednicama formalno uložiti prigovor na usvajanje svake odluke čiji ishod nije u skladu sa njenim principima i vrednostima".
Navaro je dodao da Panama neće podržati formulacije koje odražavaju neefikasnost.
Ovaj političar je nešto ranije izjavio da je svet "talac naftne mafije" i da su države "zaljubljene u svoje otmičare".
"Muče nas za naše dobro, uništavaju našu planetu za naše dobro. Uništavaju prirodu da bi nam pomogli i zahtevaju našu neuzvraćenu, beskrajnu, neograničenu i bezgraničnu ljubav. A mi smo toliko glupi da na to pristajemo", rekao je.
Mape puta za napuštanje fosilnih goriva sve popularnije i van okvira UN
Države su se na konferenciji COP28 u Dubaiju 2023. godine saglasile da postepeno napuste fosilna goriva, ali su formulacije koje se odnose na izvore energije i dalje jedno od najspornijih pitanja na godišnjim pregovorima.
Ipak, nakon prve konferencije o napuštanju fosilnih goriva (TAFF), održane u aprilu u Santa Marti u Kolumbiji, nekoliko zemalja izradilo je sopstvene strategije za napuštanje ovih energenata, a Evropa prednjači u tome.
Uoči COP31, Francuska, Nemačka i Holandija objavile su nacionalne mape puta za napuštanje uglja, nafte i gasa.
Finska je 11. novembra, drugog dana pregovora, potvrdila svoju posvećenost napuštanju fosilnih goriva.
Nekoliko dana kasnije su i Danska, Portugal, Luksemburg i Španija objavili svoje nacionalne planove.
Bez konkretnih odluka na COP31?
Stručnjaci su kritikovali izbacivanje fosilnih goriva iz najnovijeg nacrta sporazuma, upozoravajući da pregovori rizikuju da postanu "konferencija duhova".
"Samit neće imati šta da pokaže kao rezultat onoga što se ovde dogodilo", izjavio je Mohamed Adov, osnivač i direktor organizacije za klimatska istraživanja i zagovaranje "Power Shift Africa".
Nakon napretka ostvarenog 2023. godine na konferenciji COP28 u Dubaiju, kada su fosilna goriva prvi put pomenuta, sada uopšte nema ni pomena tog izraza.
Inga Fricen Buan, iz ekološke organizacije Svetski fond za prirodu (WWF), izjavila je da neki od najvećih proizvođača fosilnih goriva pokušavaju da potkopaju sve što se odnosi na smanjenje emisija i energetsku tranziciju.
"Ovim nacrtom u tome uspevaju. Ovo nije puko neslaganje oko mesta na kojem treba staviti zarez", dodala je Buan.
Elektrifikacija u prvom planu
Najnoviji dokument uključuje poziv da se do 2035. godine poveća udeo električne energije u zadovoljavanju ukupne globalne finalne potražnje za energijom na 35 odsto. Reč je o jednoj od ključnih inicijativa Turske.
Međutim, i dalje postoji zabrinutost jer nacrt sporazuma izričito ne zahteva da dodatna proizvodnja električne energije bude zasnovana na čistim izvorima, umesto na uglju ili gasu.
"Borićemo se za čistu elektrifikaciju", zasnovanu na obnovljivim izvorima energije i nuklearnoj energiji, izjavila je novinarima francuska ministarka za ekološku tranziciju Monik Barbi.
Neke zemlje odbacile su pozive za širu primenu tehnologija za hvatanje, korišćenje i skladištenje ugljenika, koje kritičari smatraju skupim skretanjem pažnje sa potrebe za smanjenjem zagađenja.
U nacrtu se predlaže i nastavak razgovora o "utrostručavanju" finansijskih sredstava za mere prilagođavanja klimatskim promenama do 2035. godine, ali je iz njega izbačen cilj od 120 milijardi dolara (približno 109 milijardi evra) za koji se zalažu zemlje u razvoju.
Bogate zemlje dugo se opiru pozivima da povećaju podršku državama koje se teško prilagođavaju klimatskim promenama, pozivajući se na budžetska ograničenja i insistirajući na tome da i velike ekonomije u usponu, poput Kine, treba da doprinesu finansiranju.
Nacrt sporazuma sadrži i potvrdu značaja "najbolje dostupnih naučnih saznanja", kao i pozivanje na rad Međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC), što predstavlja jedno od ključnih spornih pitanja na konferenciji COP31.
(EUpravo zato/Euronews)