Da bi se očuvala konkurentnost i otpornost, Evropska unija mora da produbi svoju posvećenost dekarbonizaciji. Usvajanje cilja EU za smanjenje emisija ugljen-dioksida za 90 posto obezbediće da evropske kompanije ostanu na putu ka čistijoj, konkurentnijoj budućnosti.
Time se obezbeđuje stabilnost za poslovanje i uspostavlja ravnopravno tržište gde se nagrađuje zelena inovacija. Kompanijama se garantuje da je ulaganje u dekarbonizaciju siguran poslovni potez, prenosi Euractiv.
Pokušaji da se cilj oslabi neće samo naštetiti građanima Evrope, koji će se suočiti s budućnošću punom ekstremnih vremenskih nepogoda, već će naštetiti i evropskim poslovnim interesima, potkopavajući inovacije i gurajući kompanije u zastarelost.
Kritičari ažuriranog cilja kao glavni razlog protivljenja navode troškove. Međutim, trošak zadržavanja postojećeg stanja daleko je veći. Danas evropske kompanije bespotrebno troše novac na naduvane račune za energiju, plaćajući visoke cene za rad energetski neefikasne opreme i grejanje loše izolovanih zgrada.
Energetska efikasnost, međutim, nudi rešenje koje smanjuje potrošnju energije i emisije, a istovremeno povećava produktivnost. Podstiče kompanije da ulažu u čistiju, moderniju tehnologiju, što rezultira nižim računima za energiju i boljim proizvodima.
Prema podacima EU, svaki evro uložen u energetsku efikasnost u industriji donosi uštedu od 4 evra u troškovima energije tokom trajanja investicije.
Energetska efikasnost ide ruku pod ruku s prelaskom Evrope na obnovljive izvore energije, jer omogućava da čista energija u potpunosti zameni fosilna goriva, svako poboljšanje energetske efikasnosti od 1 posto smanjuje uvoz gasa za 2,6 posto. Energetski efikasne zgrade, koje troše tek deo energije potrebne neizolovanim zgradama, mogle bi da uštede 44,2 milijarde evra godišnje samo na ulaganjima u distributivne mreže.
Obnovljivi izvori smanjuju troškove energije
Za poslovanje, ključ konkurentnosti je stabilan i pristupačan izvor energije. Iznenadni skokovi cena su izuzetno disruptivni, ranjivost koja je jasno pokazana neposredno nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Izbijanje rata izazvalo je eksploziju cena fosilnih goriva, cena gasa skočila je sa 27 evra po megavat-satu 2021. na 321 evro u avgustu 2022. godine.
Lokalno proizvedena obnovljiva energija, nasuprot tome, otpornija je, akcije stranih aktera ne utiču na energiju proizvedenu danskim vetroturbinama ili nemačkim solarnim panelima. Uz ugovore o kupovini obnovljive energije, kompanije mogu obezbediti stabilne cene i na više od decenije, što omogućava preciznije finansijsko planiranje.
Prelazak na obnovljive izvore, dakle, nije samo način da se smanje emisije, to je najstabilniji i najisplativiji izbor energije za industriju.
Kompanije već moraju da plaćaju za emisije CO2 kroz evropsko tržište emisija (ETS). Kako se EU približava cilju klimatske neutralnosti do 2050, gornja granica emisija biće postepeno smanjivana, čineći emitovanje ugljen-dioksida sve skupljim. U međuvremenu, kompanije koje pokušaju da zaobiđu poreze na ugljenik premeštanjem proizvodnje van EU, a žele da prodaju na evropskom tržištu, biće obuhvaćene mehanizmom za prilagođavanje ugljenika na granicama (CBAM).
Prihvatanje dekarbonizacije, dakle, omogućava kompanijama da izbegnu troškove ovih regulativa. Akcionarima se pruža sigurnost da će i u slučaju strožih ekoloških mera uticaj na bilans kompanije biti minimalan.
Jedna od ključnih prednosti zajedničkog evropskog cilja za emisije jeste to što pokreće dekarbonizaciju kroz čitave lance snabdevanja.
Nabavke materijala sa manjim ugljeničnim otiskom, poput čelika, aluminijuma i stakla, čija je proizvodnja energetski zahtevna jedan je od načina da se smanji emisija, a postizanje cilja od 90 posto smanjenja emisija moglo bi da podstakne i druge firme da krenu istim putem. Time bi se povećala potražnja za održivim proizvodima i obezbedila sigurnost dobavljačima da ulažu u zelenija rešenja, uz fleksibilnost za industrije koje još nemaju jasan put ka dekarbonizaciji.
Ovakav kurs zadržava Evropi prednost pionira u oblasti čiste tehnologije, otvara nova radna mesta i stvara prilike za obuku radnika za potrebe zelene ekonomije.
Na taj način cilj postaje osnova za samoodrživ ekosistem dekarbonizacije i prosperiteta, gde tehnološki neutralan pristup omogućava inovatorima da pronađu najefikasnije načine za smanjenje emisija. Više od 150 kompanija i investitora već je podržalo ovakve inicijative i pozvalo EU lidere da ostanu pri ambicioznim klimatskim merama.
(EUpravo zato.rs)