Na Tari će postaviti "hvatače magle": Ova inovativna rešenja će sačuvati naša vlažna staništa

"Najveći deo vlažnih staništa ostaje degradiran zbog istorijskog potcenjivanja, a ovih 7 rešenja će pomoći da se ta područja obnove i zaštite“

Obedska bara Foto: Vladimir Dobretić/Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Zahvaljujući finansijskoj podršci Švedske od ukupno 600.000 dolara, javna preduzeća i organizacije civilnog društva sprovešće sedam inovativnih rešenja za zaštitu, revitalizaciju i očuvanje vlažnih staništa u zaštićenim područjima u Srbiji. Ona su odabrana putem javnog poziva koji je, u junu prošle godine, raspisao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji”.

Sprovođenje ovih inovacija će doprineti vraćanju prirodne ravnoteže u ekosisteme vlažnih staništa, očuvanju biodiverziteta, unapređenju kvaliteta voda, kao i smanjenju negativnih uticaja klimatskih promena, poput suša, poplava i širenja invazivnih vrsta, u vlažnim staništima širom Srbije.

„Podrška Švedske zaštiti vlažnih staništa u Srbiji od vitalnog je značaja za očuvanje biodiverziteta, ublažavanje klimatskih promena i osiguranje održivog razvoja. Ova saradnja potvrđuje našu posvećenost zaštiti ovih važnih ekosistema, što koristi svim građanima i budućim generacijama“, rekla je Šarlot Samelin, ambasadorka Švedske u Srbiji.

„Ključni izazov u očuvanju vlažnih staništa u svetu i u Srbiji je uspostavljanje ravnoteže između razvoja i zaštite prirode i zato je za mene kao resornu ministarku od izuzetnog značaja ulaganje u inovacije i inicijative poput onih koje su deo ovog projekta, jer značajno doprinose tom cilju“, istakla je Sara Pavkov, ministarka zaštite životne sredine.

Antoan Avinjon, programski menadžer za zaštitu životne sredine i klimatske promene u Delegaciji Evropske unije u Srbiji je istakao da je za Srbiju važno da se uskladi sa Zakonom EU o obnovi prirode, okosnicom Evropskog zelenog dogovora i Strategije EU za biodiverzitet do 2030. godine.

„Uprkos njihovoj važnosti, najveći deo vlažnih staništa ostaje degradiran zbog istorijskog potcenjivanja, nepovezanih javnih politika i stalnih pritisaka. Ovih 7 rešenja će pomoći da se vlažna staništa u Srbiji i koristi koje ona pružaju obnove i zaštite“, dodao je Avinjon.

Žarko Petrović, vođa tima za vitalni razvoj u UNDP-u istakao je dodatne vrednosti podržanih rešenja. „Ova rešenja, koja proističu iz same prirode, osim što čuvaju biološku raznovrsnost i jačaju otpornost lokalnih zajednica na klimatske promene, pružaju mogućnosti za obrazovanje i rekreaciju, jačajući vezu između ljudi i njihovog prirodnog okruženja.“

Koviljsko-petrovaradinski rit Foto: Oliver Fojkar/Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Inovativna rešenja za zaštitu, revitalizaciju i očuvanje vlažnih staništa će biti sprovedena uz finansijsku podršku Švedske u okviru inicijative „Zaštita i ulaganje u biodiverzitet i vode u cilju jačanja otpornosti na klimatske promene“, koja je deo projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“. Ovaj projekat, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP, u saradnji sa Švedskom i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Šta nude rešenja za očuvanje vlažnih staništa?

Rešenje Nacionalnog parka Tara ima za cilj obnovu ugroženog tresetiša Crvenog Potoka, doma mnogih retkih vrsta, poput pančićeve omorike. Dominantne mahovine tresetišta iz roda Sphagnum, koje stvaraju i održavaju ekosisteme tresetišta, nestaju usled nestašice vode i prekomernog rasta invazivnih vrsta. Rešenje predviđa instalaciju inovativnih „hvatača magle“ na Crvenom Potoku, kako bi se osigurao povoljan vodni režim za rekultivaciju mahovina, kao i uklanjanje invazivnih vrsta i uspostavljanje naprednog sistema za praćenje stanja u tresetišu, što će omogućiti efikasno upravljanje ovim ekosistemom.

Nacionalni park Tara Foto: Shutterstock

Rešenje JP Vojvodinašume predviđa obnovu tri Ramsarska područja u Podunavlju i Posavini, poput SRP Gornje Podunavlje, SRP Koviljsko-petrovaradinski rit i SRP Obedska bara, kako bi se poboljšao protok vode, smanjila sedimentacija i smanjio rast algi izazvan viškom hranljivih materija, te očuvala staništa za ribe i ptice. To će se postići uklanjanjem invazivnih vrsta, čišćenjem vodenih puteva, uspostavljanjem vodene povezanosti i primenom rešenja zasnovanih na prirodi. Monitoring rešenja uključiće praćenje kvaliteta vode i ekološke procene. Predviđen je i razvoj baze podataka o biodiverzitetu i promocija važnosti očuvanja vlažnih staništa kroz edukativne programe i kampanje.

Pogled iz vazduha na specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje Foto: Saa Lali / Alamy / Alamy / Profimedia

Kako bi se očuvao biodiverzitet u zaštićenom području reke Gradac i pripadajućim vlažnim staništima, JVP Srbijavode sprovešće nekoliko mera za obnovu prirodnog toka reke i pošumljavanje sliva kako bi se smanjila erozija. Osim toga, u planu je razvijanje vebsajta koji će pomoći u praćenju stanja i napretka u ovim ekosistemima, kao i podizanje svesti lokalne zajednice o njihovoj važnosti.

Revitalizaciju staništa strogo zaštićene ribe mrgude (Umbra krameri), kao i drugih ugroženih vrsta vodenih biljaka, riba, vodozemaca i ptica, sprovodiće Udruženje sportskih ribolovaca „Deliblatsko jezero“ u Specijalnom rezervatu prirode Kraljevac, ponovnim povezivanjem razdvojenih vlažnih staništa, pošumljavanjem obala autohtonim vrstama drveća i grmlja i uklanjanem invazivnih vrsta iz staništa, čime će se omogućiti uslovi za opstanak ugroženih vrsta. Rešenje uključuje i saradnju sa lokalnom zajednicom, kako bi se zaštićeno područje razvijalo u skladu sa njenim potrebama.

U Specijalnom rezervatu prirode Zasavica Ekološki pokret Sremske Mitrovice će mašinski ukloniti mulj iz kanala na pašnjaku Valjevac, čime će se uspostaviti normalan protok vode. Za kontrolu i uklanjanje invazivnih vrsta biće korišćeni dronovi i napredna softverska rešenja. Rešenje uključuje i podizanje svesti lokalne zajednice o očuvanju ovog važnog područja.

Zasavica Foto: Stefan Stojanović

Ustanova „Rezervati prirode“ iz Zrenjanina će obnoviti Specijalni rezervat prirode Carska bara, čije je snabdevanje vodom ugroženo zbog nagomilanog mulja i prekomerne raširenosti trske. Rešenje predviđa mehaničko čišćenje kanala Stari Begej i uklanjanje trske, čime se vraća protok vode do jezera Perleska i drugih povezanih jezera. Pored toga, obala će biti pošumljena autohtonim vrstama drveća i grmlja, čime će se smanjiti erozija zemljišta. Na taj način obezbeđuju se bolji uslovi za životinje i biljke u ovom području.

Nacionalni park Fruška gora će revitalizovati priobalna dunavska vlažna staništa primenom rešenja zasnovanih na prirodi. Ova područja pružaju staništa za različite vrste riba i vodozemaca, od kojih su mnoge ugrožene invazivnim vrstama i posledicama vremenskih nepogoda. Rešenje predviđa da se na području Poloj-Beočinskog rita ukloni invazivna vegetacija, a zatim ispita potencijal njenog korišćenja za prehranu stoke, dok će se u Begečkoj jami mapirati i pratiti invazivne vrste. Pored toga, predviđeno je i uključivanje mladih, kao i volontera u aktivnosti obnove vlažnih staništa.

(EUpravo zato/UNDP)