"Okean nam vraća ono što smo mu bacili": Kako je nastao muzej plastičnog otpada - Arheoplastika?

Na plažama Italije more svakodnevno izbacuje plastične predmete iz prošlog veka - od boca i čepova do vinil ploča. Enco Suma od njih je napravio digitalni muzej koji svedoči o plastičnoj krizi, ali i o zaboravljenim pričama koje smeće može da ispriča.
Muzej plastike Arheoplastika Foto: Instagram Printscreen/Archeoplastica

Sve je počelo kada je Enco Suma, prirodnjak iz italijanske regije Pulja, tokom šetnje plažom Karovinj pronašao staru bocu kreme za sunčanje marke "Ambre Solaire". Na prvi pogled beznačajan komad smeća, ali onda je primetio cenu izraženu u lirama -zej italijanskoj valuti pre uvođenja evra. Istraživanjem je utvrdio da bočica potiče još iz kasnih šezdesetih godina.

Taj trenutak promenio je njegov pogled na plastični otpad. Umesto da ga samo skuplja i baca, odlučio je da osnuje Arheoplastiku - virtuelni muzej sa preko 500 predmeta od plastike koje je more izbacilo na italijanske obale.

"Jedno je kada u teoriji znate da plastika traje vekovima, a sasvim drugo kada to vidite sopstvenim očima", kaže Suma, diplomirani ekolog sa Univerziteta Ka' Foskari u Veneciji.

Od čepa iz 1958. do ploče iz 1965.

Najstariji eksponat u kolekciji je čep za bocu iz 1958. godine, izrađen od moplena - tada revolucionarnog materijala poznatog kao izotaktički polipropilen. Pronađen je na obali u oblasti Emilija-Romanja.

Među drugim zanimljivim "plastičnim fosilima" nalaze se:

  • roze boca pudera iz Nemačke, iz 50-ih,
  • kutija kreme za ruke iz 60-ih sa brendom „Gli Sette",
  • boca meda u obliku klovna, proizvedena isključivo u Grčkoj,
  • kutija „Nesquik"-a iz 80-ih,
  • i čak fudbalska lopta sa logom Svetskog prvenstva Italija '90.

Nedavno je kolekciji dodat i jedan nesvakidašnji predmet - vinil ploča iz 1965. godine koju je pronašao sedmogodišnji dečak na letovanju. Kada su je vratili u prvobitan oblik i pustili na gramofonu, ispostavilo se da je u pitanju pesma Il Mondo italijanskog pevača Đimija Fontane.

Poruka iz mora

Ovaj projekat ne služi samo kao arhiva bizarnih i nostalgičnih predmeta, već i kao snažna poruka o trajnosti plastike i njenom uticaju na životnu sredinu.

Naučnici upozoravaju da je svet ušao u plastičnu krizu - otpad koji danas bacamo u prirodu može opstati vekovima. Procene govore da oko 11 miliona tona plastike godišnje završi u okeanima.

"Priroda nam bukvalno vraća ono što smo joj ostavili. Arheoplastika je podsetnik da ništa od toga ne nestaje", kaže Suma.

(M.A./EUpravo zato/rts.rs)