Ovo su najskuplji gradovi na svetu: U top 10 - čak pet je u Švajcarskoj, a evo i kako se kotira Beograd

Hamilton, glavni grad Bermuda, i ove godine je najskuplji grad na svetu prema Indeksu troškova života portala Numbeo. U top deset na listi je čak pet švajcarskih i četiri američka grada. Kako se na toj listi kotiraju region i Beograd?

Verena Matthew / Alamy / Alamy / Profimedia Hamilton

Na listi deset najskupljih gradova, nalazi se nekoliko švajcarskih - Cirih, Bazel, Lozana, Ženeva i Bern.

BEAUTIFUL SPORTS/Raphael Schmitt / imago stock&people / Profimedia  Cirih, Švajcarska

Najskuplji američki gradovi su San Hoze, San Francisko, Vašington i Njujork. Napominje se, inače, da je indeks lokalne kupovne moći Hamiltona dosta niži u odnosu na druge gradove koji su u top 10, ali je prestonica Bermuda skuplja po nekim drugim kriterijumima.

Aashish Kiphayet/NurPhoto/Shutte / Shutterstock Editorial / Profimedia  Njujork

Zanimljivo je i da je u top 20 još devet američkih gradova, dok je 18. poziciju zauzeo Rejkjavik.

I prošle godine švajcarski gradovi su se visoko kotirali.

Ove godine lista prvih 20 gradova po skupoći nije raznolika kao prošle godine. 

Tako su se prošle godine u top 20 našli Džordžtaun, Nasau i norveški gradovi Oslo, Stavanger, Bergen i Trondhajm.

Koliko su skupi gradovi u regionu?

Kada je reč o gradovima regiona, najviše mesto na skali zauzima prestonica Slovenije - Ljubljana, koja se pozicionirala na 172. mestu, a slede Zagreb na 186. poziciji i Rijeka, koja je zauzela 195. mesto.

Mondo/Bojana Zimonjić Jelisavac  Ljubljana

Beograd je šesti na listi u regionu, a 224. na svetu, dok je Novi Sad osmi u regionu, a 244. na svetu.

Od gradova BiH, na listi su Sarajevo, koje je zauzelo 259. mesto, i Banjaluka, koja je na 262. mestu.

Numbeo indeks troškova života uključuje troškove kirije, namirnica, restorana i lokalne kupovne moći.

Za prikupljanje podataka Numbeo se oslanja na korisničke unose i ručno prikupljene podatke iz verodostojnih izvora (veb-stranice supermarketa, veb-stranice taksi prevoznika, vladinih institucija, novinski članci, ankete i slično).

Ručno prikupljeni podaci iz utvrđenih izvora unose se dva puta godišnje.

(M.A./EUpravo zato/rs.bloombergadria.com)