Linije koje mogu da prevoze vozove brzinom od 250 km/h i više porasle su na 8.556 km širom Starog kontinenta 2023, prema Eurostatu, što je znatno više nego 5.812 u 2013.
Međutim, ukupna železnička mreža bloka se smanjila za 1,3 procenta u isto vreme, protežući se na samo 200.947 km u 2023.
"Evropa ne unapređuje svoje železnice dovoljno brzo", upozorava Karlos Riko, službenik za politiku železnice u kampanji Transport & Environment (T&E).
Uprkos tome što su železničke linije okosnica evropske tranzicije čistog transporta, najnovije brojke otkrivaju mapu neujednačenog napretka.
Koja evropska država ima najveću gustinu železničkih linija?
Češka ima najveću gustinu železničke mreže u Evropi, sa 123,2 metara železničkih pruga po kvadratnom kilometru.
Skoro sve njegove pruge izgrađene su pod vladavinom monarhije od devetnaestog veka pa nadalje, navodi državni upravnik železnice Sprava železnicand, a preuzeo ih je komunistički režim koji je davao prednost železničkom saobraćaju nad putevima.
Slede Belgija (119,2 m/km²), Nemačka (109,5 m/km²) i Luksemburg (104,8 m/km²).
Kako napominju analitičari Eurostata, sve zemlje sa najvećom gustinom železničkih mreža nalaze se u centru severne Evrope, što odražava njihovu visoku gustinu naseljenosti i relativno visok obim teretnog transporta.
Na drugom kraju spektra, najniža gustina železničke mreže pronađena je u Grčkoj (14,0 m/km²) i Finskoj (19,4 m/km²) - koja ima najmanju gustinu naseljenosti u EU.
Švedska (26,8 m/km²), Estonija (27,2 m/km²), Portugal (27,8 m/km²), Letonija (28,9 m/km²) i Irska (29,8 m/km²) se nalaze na dnu liste.
Koliko je važna gustina železničke mreže?
Velika gustina železnice obično se prevodi u veću dostupnost železnici, objašnjava Riko. Međutim, jednostavno postojanje stanice u blizini ne garantuje jednostavnu vožnju.
"Da bi železnički sistem dobro funkcionisao, on mora da bude pristupačan i pouzdan", naglašava on.
"Ako je mreža veoma velika, ali su frekvencije loše, cene su previsoke, a kašnjenja konstantna, neće moći da obuhvati značajnu potražnju, a bez tih putnika, sistem će biti teže finansijski održavati", dodao je on.
Češka ima dobre rezultate po pitanju pristupačnosti, sa niskim cenama karata i posebnim cenama, ali tačnost ju je izneverila na T&E rang listi železničkih operatera krajem prošle godine.
Koja evropska država ima najviše brzih železničkih linija?
Unutar EU, brze železničke linije često prelaze državne granice, olakšavajući nesmetano putovanje po bloku. Ova mreža je doživela značajan rast, izveštava Eurostat, i dodaje da se ona povećala za 47 posto u deceniji između 2013 i 2023.
Španija prednjači sa 3.190 km brzih linija, što je povećanje od 66 odsto u odnosu na 2013.
Ovo odražava njen status ubedljivo najvećeg donatora fondova EU za brzu železnicu između 2000. i 2017. godine, primajući skoro polovinu ponuđenih sredstava za ceo blok.
Međutim, kako objašnjava Rico iz T&E, to je takođe rezultat veoma niskih troškova izgradnje u poređenju sa drugim zemljama.
Niži troškovi zemljišta i rada smanjuju cene u Španiji, ali je i ekonomija obima odigrala značajnu ulogu. Najniži troškovi po kilometru ostvareni su kada je zemlja istovremeno imala najveći broj projekata u razvoju.
Francuska je prilično blizu sa 2.748 km brzih linija, što je povećanje od 35 odsto u odnosu na 2013.
Slede Nemačka sa 1.163 km i Italija sa 1.097 km.
Kako dovesti železničke ciljeve EU na pravi put?
Evropska železnička mreža još uvek ima dug put da podrži energetske i klimatske ciljeve kontinenta.
Evropski revizorski sud upozorio je 2020. da mreža Transevropske transportne mreže (TEN-T), ključna evropska politika za prekograničnu železnicu, verovatno neće ispuniti svoje ciljeve na vreme.
T&E poziva zemlje da usmere dovoljno nacionalnih sredstava u ove projekte, a Evropska komisija bi, kako se tvrdi, trebalo da finansira investicije najvišeg prioriteta koje jačaju transnacionalne veze.
Železnica predstavlja samo 0,4 odsto transportnih emisija u EU, dok prevozi 7 odsto putnika.
"Linije velike brzine su deo rešenja, ali nisu srebrni metak", kaže Riko i dodaje da će železnica doprineti dekarbonizaciji transporta u koordinaciji sa elektrifikacijom puteva i čistim gorivima za vazduhoplovstvo i brodarstvo.
"Da bismo ostvarili klimatski potencijal železnice, potrebna nam je povećana konkurencija, pojednostavljeno prekogranično izdavanje karata i zajednički sistem signalizacije u Evropi (ETCS). Ovaj poslednji deo slagalice će omogućiti bolju povezanost i usluge bez potrebe za novom infrastrukturom", zaključio je stručnjak.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)