Prva asocijacija na Švajcarsku, osim dobrih ekonomskih veza, jesu planine, nestvarni vrhovi koji su turistička atrakcija ljudima iz celog sveta. Kako ih na godišnjem nivou posećuje veliki broj ljudi iz svih delova sveta, Švajcarci su rešili da prebace teretni saobraćaj na železnicu, sa ciljem da sačuvaju prirodu od zagađenja, pa su izgradili više od 2.000 kilometara tunela.

Poznate su linije kojima vozovi prolaze kroz Alpe dok putnici kroz prozore posmatraju nestvarne vrhove. Ali, to je situacija kada voz prolazi kroz Alpe. Međutim, nova pruga nalazi se ispod zemlje i predstavlja jednu od najvećih infrastrukturnih i ekoloških projekata u Evropi.

Ispod Alpa krije se mreža više od 1.400 tunela vredna 21,5 milijardi evra. Njihova dužina premašuje 2.000 kilometara, a nalaze se, osim železničkih i drumski tuneli, ali i podzemni prolazi namenjeni vodovodnoj i energetskoj infrastrukturi.

Smanjuje se broj kamiona koji prolaze kroz alpske doline

Interesantno, ali Švajcarcima nijednog trenutka dužina putovanja nije bila glavna ideja, naprotiv. Iako nova železnica skraćuje vreme provedeno u vozu, izgrađena je kako bi se što veći deo teretnog saobraćaja prebacila sa autoputeva na železnicu. Time se smanjuje broj kamiona koji svakodnevno prolaze kroz osetljive alpske doline, čime se čuva priroda i poboljšava kvalitet vazduha.

Dizel motori dodatno su zagađivali vazduh u uskim dolinama, povećavali buku i rizik od saobraćajnih nesreća na planinskim putevima, pa je načinjen plan kojim je linija transporta potpuno izmenjena.

Naknada za teška vozila

Takođe, još jedan od načina koji bi pomogao zaštiti životne sredine i planinskih predela bilo je i uvođenje naknada za teška teretna vozila koja zavisi od pređene kilometraže, pa su mnoge kompanije odlučile da robu prevoze železnicom.

Tamošnje vlasti ne smatraju da su načinile promenu koju su želele, već se traga za novim izmenama i dodatnim rešenjem.

Zaštita od klimatskih promena

Tuneli i zaštitne galerije koje se tom prilikom grade, štite železničke pruge i puteve od lavina, odrona i klizišta, što predstavlja još jedan vid u borbi i zaštiti životne sredine. Kako ekstremne padavine postaju sve učestalije, ovo je jedno od rešenja koje omogućava da ključne saobraćajne veze ostanu funkcionalne čak i kada su površinski putevi blokirani.

Tuneli ispod Alpa

Sistem tunela izgrađenih u Alpima čini projekat Nova železnička veza kroz Alpe, poznat i kao NRLA. U osnovi su tri velika tunela - Lötschberg, Gotard i Ceneri.

Najpoznatiji je Gotardski bazni tunel, koji je dužinom od 57 kilometara danas najduži železnički tunel na svetu, a putničkim vozovima potrebno je oko 20 minuta da ga pređu.

(EUpravo zato/MONDO)