Vozači kamiona iz Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH) najavili su da će 26. januara svi teretni granični prelazi prema zemljama Šengena biti blokirani.

Razlog za protest je stupanje na snagu novog sistema evidentiranja ulazaka i izlazaka (EES), preko kojeg se kontroliše dužina boravka unutar Šengen zone. Prema šengenskim pravilima, državljani zemalja koje nisu članice EU, među kojima su Srbija i BiH, mogu u zoni provesti najviše 90 dana u okviru 180 dana.

Prema tvrdnjama prevoznika, ovo pravilo je prilagođeno turističkim posetama, ali ne i prirodom posla profesionalnih vozača koji prevoze robu kroz više zemalja EU. Ovakvo rešenje, upozoravali su ranije, mogla bi ozbiljno da ugrozi funkcionisanje međunarodnog drumskog transporta.

Kako se navodi, mera blokada granica dolazi nakon što Brisel nije uvažio zahteve i sugestije prevoznika o olakšavanju procedura na granicama.

Blokada teretnih terminala

Predsednik Udruženja za međunarodni transport iz Srbije Neđo Mandić pojasnio je za Juronjuz Srbija da se protesti ne odnose na putničke prelaze, već isključivo na teretne terminale, gde će kamioni biti parkirani tako da ni u jednom trenutku ne bude moguće ulaziti ili izlaziti sa robom.

"Bukvalno će stati uvoz i izvoz, a lanci snabdevanja bez naših prevoznika praktično ne funkcionišu", naglasio je Mandić.

Prema njegovim rečima, u poslednje dve godine problem prevoznika pokušavao se rešiti diplomatskim kanalima, putem Evropske komisije i vlasti u BiH i Srbiji, ali konkretnih odgovora nije bilo.

"Za ovo vreme ništa se nije desilo. Ostavili smo rok od meseci i po dana da se problem reši, ali bez rezultata. Zato smo se odlučili za drastičnije mere protesta", rekao je Mandić.

Da smo u EU, manje bismo čekali

Inače, jedan od glavnih razloga dužeg čekanja na granicama jeste činjenica da Srbija nije u EU, a ovo posebno pogađa kamiondžije. Procenjuje se da samo zbog čekanja na granicama, Zapadni Balkan gubi300 miliona evra godišnje, a Srbija za pet godina 163 miliona evra izgubi na papirologiji na graničnim prelazima.

Rešenje je jednostavno - Zeleni koridori, odnosno, Zelene trake. Kako bi se ubrzali prelasci preko granice za kamione, a značajno smanjile duge kolone, radi se na poboljšanju procedura i ulaže se u infrastrukturu na graničnim prelazima.

Kratkoročno gledano, vreme čekanja treba smanjiti za najmanje 3 sata po kamionu što se odražava i samu trgovinu.

S obzirom na to da je robna razmena između Srbije i njenog glavnog trgovinskog partnera EU u toku 2024. iznosila oko 40 milijardi evra, tj. 60 odsto ukupne spoljnotrgovinske razmene Srbije, to bi moglo da predstavlja ogromnu uštedu novca, koja bi na kraju bila u korist potrošača.

Transportna zajednica "razume zabrinutost”

Podsetimo, portal EUpravo zato već je pisao na ovu temu, a od relevantne institucije koja se bavi transportom u ovom delu Evrope, Transportne zajednice Jugoistočne Evrope, dobili smo odgovor da uvođenje EES-a neće promeniti postojeće uslove ulaska za profesionalne vozače.

"Jedina promena odnosi se na prikupljanje biometrijskih podataka i zamenu pečatiranja pasoša elektronskim zapisima u sistemu. Svi ostali uslovi ostaju isti. Dakle, EES utiče samo na procedure kontrole, a ne na sama pravila", istakli su za naš portal.

Prema njihovim rečima, cilj sistema ulaska/izlaska je da modernizuje i unapredi upravljanje spoljnim granicama EU tako što će se elektronski registrovati putnici koji nisu iz EU svaki put kada uđu ili izađu iz šengenskog prostora.

kamioni na ukrajinsko-poljskoj granici
Foto: Bumble Dee / Shutterstock.com

"To je automatski IT sistem za registraciju državljana koji nisu iz EU i putuju u kratkom roku, prilikom svakog prelaska spoljne granice bilo koje države članice EU (osim Kipra i Irske), uključujući Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švajcarsku. Pravo na boravak u Šengen zoni 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana je dugogodišnje osnovno pravilo za kratke boravke. Srpski profesionalni vozači, kao i svi profesionalni vozači koji nisu iz EU i ulaze na teritoriju Šengena, već su upoznati sa ovim pravilom, koje je dodatno potvrđeno Uredbom o šengenskom zakoniku o granici iz 2016. godine".

Ipak, iz Transportne zajednice istakli su da razumeju da postoje određene zabrinutosti u vezi sa primenom novog sistema koje su preneli Evropskoj komisiji. Takođe, organizovali su sastanak u Briselu na kome su udruženja prevoznika i regionalne institucije imale priliku da iznesu svoje argumente i vode konstruktivan dijalog sa predstavnicima Evropske komisije.

"Važno je naglasiti da se ovo zakonodavstvo odnosi na organizaciju procedura ulaska i izlaska. Zato je nadležnost Transportne zajednice u ovoj oblasti ograničena", naglasili su tada za EUpravo zato.

PKS: Ekonomski neisplativo

S druge strane, iz Privredne komore Srbije su tada za naš portal istakli da dalja primena EES-a preti da poremetiti trgovinske i investicione tokove između regiona i EU, da poveća troškove transporta i ugrozi ekonomsku stabilnost regiona, kao i funkcionisanje lanaca snabdevanja u EU.

" Ograničenje boravka od 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana na teritoriji EU dovodi profesionalne vozače u međunarodnom drumskom saobraćaju u poziciju da mogu obavljati radne aktivnosti približno šest meseci u godini, što je ekonomski neisplativo kako za vozače tako i za poslodavce i čini ovo zanimanje sve neprivlačnijim. Time je praktično prepolovljena efikasnost voznog osoblja zaposlenog kod poslodavaca koji se bave međunarodnim prevozom tereta i putnika", istakla je nedavno za EUpravo zato Vesna Đorđević, viši savetnik u Udruženju za saobraćaj Privredne komore Srbije.

(EUpravo zato)