Toplotni talasi i suša koji su tokom jula i avgusta meseca pogodili Evropu i svet, nisu zaobišli ni Srbiju. U svakoj državi su uticali na čitav sistem, u svakoj se to drugačije odrazilo, negde su požari zahvatili četinarske šume, u drugima ispaštaju životinje i poljoprivreda, a u Nekima je na udaru energetski sistem, zbog niskog vodostoja reka i proizvodnje električne energije.
Jedno je svima zajedničko - nigde nije lako, a uskoro bi suša mogla da se odrazi i na očekivani ekonomski rast Evropske unije.
U studiji koju je objavila holandska Triodos banka, poremećaji izazvani vrućinama umanjiće bruto domaći proizvod (BDP) Evropske unije u 2026. godini za oko jedan odsto, što odgovara direktnom ekonomskom gubitku od približno 180 milijardi evra, prenosi "Špigel".
Kako su naveli, glavni uzrok privrednih gubitaka je pad produktivnosti rada usled visokih temperatura, što će samo po sebi smanjiti BDP Unije za oko 0,6 odsto, a očekuje se i pad poljoprivredne proizvodnje za tri do sedam odsto.
Studija upozorava da dodatni pritisak na ekonomiju stvaraju skok cena hrane, ograničenja u proizvodnji električne energije uz njen rast cena, kao i ozbiljni poremećaji u drumskom, železničkom i rečnom saobraćaju.
Ko će proći najgore?
Prema najavama, Francuska će biti ta koju očekuju najteže posledice. Očekuje se da bi učestali toplotni talasi mogli da smanje BDP za 1,4 odsto i dovedu do ukupnog pada privredne aktivnosti u ovoj godini od 0,6 odsto. Gubici prete i Italiji, Španiji i Belgiji, dok će rastuća ekonomija Evropske unije, Poljska, pretrpeti blaže posledice.
Evropska komisija je ranije prognozirala godišnji privredni rast Evropske unije u 2026. od 1,1 odsto, a Međunarodni monetarni fond (MMF) za evrozonu očekuje skroman rast od 0,9 odsto, što ukazuje na to da bi velike letnje vrućine mogle u potpunosti da neutrališu očekivani oporavak.
(EUpravo zato/Euronews)