Pristupanjem Ukrajine i Moldavije Evropska unija će povećati površinu obradivog zemljišta za 28 odsto. Uticaj na poljoprivredu stoga će biti značajan, kako unutar EU tako i u zemljama kandidatima. Moldavija, koja od 2016. godine bez carina izvozi svoje poljoprivredne proizvode u EU, ima mnogo toga da pokaže kada je reč o izazovima i mogućnostima za razvoj koji predstoje.
Poglavlje koje se odnosi na poljoprivredu "smatra se jednim od najtežih u procesu pristupanja EU" za Ukrajinu i Moldaviju, ocenjuje istraživačica sa "Sciences Po" Elza Renije, kako zbog značaja poljoprivrede u budžetu EU, tako i zbog opšte ranjivosti poljoprivrednih sistema.
Ukrajina ima dvostruko više obradivog zemljišta od Francuske i tri puta više nego Španija i Poljska, a ukrajinsko zemljište spada među najplodnija na svetu.
"Sloj humusa može biti debeo i do jednog metra, što je izvanredno", objasnio je Mihajlo Mulenko, istraživač u Nacionalnom rezervatu Hortica, preneo je balcanicaucaso.
Ulazak Ukrajine u EU mogao bi da ima destabilizujući efekat na mnoge poljoprivredne regione i preduzetnike unutar EU. Ukrajina bi postala vodeći proizvođač žitarica i uljarica u EU. Osim toga, sa sobom donosi "snažan ljudski kapital, kao i otpornost svojih logističkih, trgovinskih i prerađivačkih lanaca", smatra Iv Le Morvan iz francuskog tink-tenka Agrillées.
Mere EU za podršku ukrajinskom izvozu poljoprivrednih proizvoda nakon početka ruske invazije punih razmera već su izazvale tenzije. Mađarska, Poljska i Slovačka otišle su čak toliko daleko da su uvele zabrane na uvoz ukrajinskih proizvoda.
Proširenje EU na Ukrajinu, Moldaviju i zemlje Zapadnog Balkana predstavljalo bi povećanje površine poljoprivrednog zemljišta EU za 28 odsto. Bile bi potrebne velike izmene Zajedničke poljoprivredne politike EU - Unija bi mogla značajno da poveća svoj budžet, da smanji sredstva koja dobijaju pojedinačne države članice ili da predloži odvojeni model za Ukrajinu, uzimajući u obzir njenu ogromnu poljoprivrednu površinu i specifične okolnosti.
U poređenju sa 32 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta u Ukrajini, Moldavija deluje gotovo neznatno, sa svojih 1,9 miliona hektara. Ipak, njen slučaj je zanimljiv jer je Moldavija već prešla deo puta ka integraciji svog poljoprivrednog sektora sa EU.
DCFTA podrazumeva smanjenje ili ukidanje carina na širok spektar proizvoda, jednostavnije procedure na granici i stabilniji i predvidljiviji trgovinski okvir. Mogućnosti za izvoz moldavskih poljoprivrednih proizvođača time su značajno povećane, ali DCFTA istovremeno primorava male moldavske poljoprivrednike da prilagode proizvodnju mnogo zahtevnijim standardima EU u oblasti fitosanitarnih pravila i sledljivosti.
"Proizvodimo u skladu sa pravilima EU, od tehnologije do đubriva i pesticida. Ali to radimo bez podrške koju imaju poljoprivrednici u EU", izjavio je Danijel Leahu, poljoprivrednik iz severne Moldavije koji izvozi pšenicu, ječam, grašak, uljanu repicu, suncokret i sirak.
Aleksandru Slusari, bivši izvršni direktor Udruženja „Snaga poljoprivrednika“, ocenjuje da su standardi EU u oblasti zaštite životne sredine izuzetno strogi i da povećavaju troškove proizvodnje. Poljoprivrednici ističu da mnogi mali i srednji proizvođači ne mogu sami da podnesu dodatne troškove usklađivanja sa standardima EU, niti da ih uvedu preko noći. Kao i u Ukrajini, poljoprivredna privreda Moldavije ima veoma malo kapitala, što je posledica malog obima proizvodnje i uzastopnih ekonomskih kriza.
Poljoprivrednici sa kojima je HotNews razgovarao zbog toga traže prelazne periode i programe koji bi im omogućili postepeno prilagođavanje i zaštitu sektora, uz ocenu da je evropsko tržište veoma zahtevno. Ipak, proizvođač voća Jon Tulej na evropsko tržište gleda optimističnije, ističući da ono zahteva kvalitet, ali da Moldavija ima dobro zemljište i ljude koji znaju da rade, zbog čega uspeh na velikom evropskom tržištu, kako ocenjuje, zavisi pre svega od načina na koji će moldavski proizvođači iskoristiti te prednosti.
Nakon ruskog embarga na moldavske poljoprivredne proizvode 2014. godine, Tulej je počeo da izvozi u Nemačku, gde je kroz zahtevnije standarde kvaliteta, pakovanja, skladištenja i sertifikacije prilagodio proizvodnju evropskom tržištu. Kako ocenjuje, Moldavija je za poljoprivrednike već praktično deo evropskog tržišta, pa bi članstvo donelo pre svega manje birokratije, jasnija pravila, veću stabilnost i finansijske podsticaje.
Sergej Ivanov, predsednik Odbora za poljoprivredu moldavskog parlamenta i po struci poljoprivrednik, objašnjava da poljoprivrednici integraciju vide kao "mač sa dve oštrice". Pristup projektima i finansiranju je dobrodošao, ali je tržište EU veoma konkurentno i "plašimo se ulaska na tržište na kojem ne možemo da se takmičimo". Ipak, strah od nelojalne konkurencije imaju i poljoprivrednici u Francuskoj, Španiji ili Poljskoj, koji brinu zbog mogućeg velikog priliva jeftinijih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine i Moldavije, gde su troškovi proizvodnje uglavnom niži.
Jedan od najvećih strahova u Moldaviji odnosi se na poljoprivredno zemljište, čija je cena trenutno među najnižima u Evropi. "Ne možemo da dozvolimo da poljoprivrednik iz Nemačke, gde hektar zemljišta košta 30.000 evra, dođe i masovno kupuje zemljište u Moldaviji. Potreban nam je period zaštite dok naši poljoprivrednici ne postanu ekonomski održivi", ističe Ivanov.
Istovremeno, Aleksandru Slusari evropske integracije vidi kao jedinu stvarnu priliku za modernizaciju poljoprivrede Moldavije. "Istočnoevropske zemlje su se masovno modernizovale tokom pretpristupnog perioda. Ako Moldavija bude pametno pregovarala i dala prednost malim i srednjim poljoprivrednicima, za pet godina možemo dostići nivo Rumunije ili Slovačke", smatra on.
(EUpravo zato.rs)