Panika u zemlji odakle potiče omiljeni evropski proizvod: Zbog virusne infekcije mu preti nestašica

Masovno ubijanje stoke u Grčkoj zbog boginja koje napadaju ovce i koze ugrožava proizvodnju feta sira, podižući cene i preteći izvozu omiljenog evropskog proizvoda.
Koze Foto: Shuterrstock

U Grčkoj je stotine hiljada ovaca i koza ubijeno je zbog izbijanja ovčijih i kozijih boginja, virusne infekcije koja ozbiljno ugrožava proizvodnju i izvoz poznatog feta sira, saopštilo je Ministarstvo ruralnog razvoja i hrane.

Prvi slučajevi bolesti otkriveni su u severnoj Grčkoj u avgustu 2024. godine, a bolest se od tada proširila na mnoge regionalne zemlje. Do sredine novembra 2025. registrovano je ukupno 1.702 incidenta, a preventive mere nalažu uništenje celog stada kada se pojavi zaražena životinja. Do sada je zaklano oko 417.000 ovaca i koza, što čini približno 4–5 odsto ukupnog broja stoke pre izbijanja epidemije.

Ova masovna redukcija stada direktno ugrožava proizvodnju mleka, ključnog za pravljenje feta sira, i time preti i ekonomskim posledicama za grčku prehrambenu industriju.

Grčka proizvodi oko 80 odsto ovčijeg i kozjeg mleka koje se koristi za proizvodnju feta sira, koji je u Evropskoj uniji zaštićen poreklom. Izvoz feta sira prošle godine iznosio je 785 miliona evra, od čega je 520 miliona otišlo u zemlje EU, a 90 miliona u Veliku Britaniju. Nedostatak mleka dovodi do porasta proizvodnih troškova i potencijalnih problema sa snabdevanjem, upozoravaju proizvođači.

Profesor Dimitris Gougoulis sa Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta u Tesaliji ističe da su male mlekare već počele da osećaju posledice bolesti.

"Ograničena količina dostupnog mleka povećava troškove proizvodnje i otežava održavanje trenutnog obima proizvodnje feta sira na tržištu".

Feta sir Foto: Shuterrstock

Zašto je vakcinacija sporna?

Pored finansijskog udara, problem izaziva i emotivni stres kod stočara. Mnogi farmeri su izgubili stada koja su godinama gradili, a kompensacije koje nudi država, između 132 i 220 evra po životinji, u zavisnosti od starosti, daleko su ispod stvarne štete.

Grčka vlast je kritikovana i zbog kašnjenja u reagovanju na epidemiju. Nacionalni naučni komitet za kontrolu i upravljanje ovčjom i kozjom boginjom formiran je tek u oktobru 2025, više od godinu dana nakon što su zabeleženi prvi slučajevi. U međuvremenu nisu uvedene karantinske zone u pogođenim oblastima, a veterinari su bili nedovoljno angažovani.

Nelegalni transport životinja i prikrivanje zaraženih primeraka dodatno otežavaju kontrolu bolesti. Nacionalni komitet je nedavno upozorio da su farmeri možda sproveli i do milion nelegalnih vakcinacija, što dodatno komplikuje epidemiološku situaciju.

Vlasti odbijaju masovnu vakcinaciju zbog rizika da Grčka bude proglašena endemičnom za bolest, što bi donelo restrikcije u izvozu ovčijeg i kozjeg mleka, posebno feta sira. Stručnjaci napominju da postojeće starije vakcine ne mogu potpuno sprečiti infekciju i nisu pogodne za iskorenjivanje bolesti.

Situacija u Tesaliji pokazuje ozbiljne nedostatke u standardima farmi, mnoge su izgrađene još šezdesetih godina prošlog veka, sa improvizovanim skloništima i nedovoljnom zaštitom stoke. Stočari u regionu traže hitno odobrenje za masovnu vakcinaciju, kao što se primenjuje u Bugarskoj i Turskoj, kako bi se obuzdala bolest i zaštitila proizvodnja feta sira.

(EUpravo zato/BBC)