Ministri finansija evrozone, Evrogrupa, podržali su preporuku da Bugarska od 1. januara 2026. godine uvede evro kao zvaničnu valutu, čime bi postala 21. članica evrozone. Ova odluka usledila je nakon pozitivnih ocena Evropske komisije i Evropske centralne banke o ispunjenosti kriterijuma konvergencije, koje su sadržane u najnovijim izveštajima o konvergenciji.
Uvođenje evra predstavlja prvi korak u formalnoj proceduri, u okviru koje će Savet EU doneti neophodne pravne akte kako bi Bugarska mogla da pristupi evrozoni i počne da koristi evro od naredne godine.
"Veoma mi je drago što je Evrogrupa danas potvrdila da Bugarska ispunjava sve neophodne uslove za usvajanje evra. Ovo je ključan korak na putu Bugarske ka članstvu u evrozoni i potvrda njene posvećenosti ekonomskim reformama, konvergenciji i evropskoj integraciji. Uvođenje evra nije samo tehnički korak, to je snažan simbol poverenja, stabilnosti i zajedničkog prosperiteta", rekao je predsednik Evrogrupe Pašal Donohu.
Finalna odluka u julu
Preporuku Evrogrupe trebalo bi da usvoji Savet za ekonomska i finansijska pitanja (Ecofin) 20. juna 2025. godine, glasanjem kvalifikovanom većinom zemalja evrozone. Očekuje se i da predsednik Ecofina pošalje pismo Evropskom savetu kojim se potvrđuje saglasnost.
O ovoj temi će Evropski savet raspravljati na samitu 26. i 27. juna, a finalna odluka biće doneta u julu, kada se očekuje usvajanje tri ključna pravna akta, nakon konsultacija sa Evropskim parlamentom i Evropskom centralnom bankom. Ovi akti omogućiće Bugarskoj da i formalno uvede evro od 1. januara 2026. godine.
Svaki drugi Bugarin je protiv
Odluka Brisela doneta je uprkos nedavnim masovnim protestima širom zemlje, jer se mnogi građani plaše da bi uvođenje evra moglo izazvati oštar rast cena, posebno hrane.
Zvaničnici Komisije umanjuju strahove od rasta cena, tvrdeći da iskustva drugih zemalja pokazuju da je ukupan rast cena nakon uvođenja evra "izuzetno mali, gotovo marginalan". Takođe su naveli da će evropske i bugarske vlasti "pratiti" situaciju kako bi sprečile da preduzeća zloupotrebe prelazak na novu valutu i neopravdano podignu cene.
Prema najnovijem istraživanju Evrobarometra, svaki drugi građanin Bugarske protivi se uvođenju evra kao zvanične valute. Tačnije, 50 posto ispitanika ne podržava prelazak na evro, dok je 43 posto za tu ideju, pisali smo ranije.
Ovim rezultatom Bugarska se svrstava među pet članica Evropske unije gde većina građana ne želi ulazak u evrozonu. Pored nje, negativno raspoloženje prema evru izraženo je i u Švedskoj (55 posto protiv), Poljskoj (59 posto), Češkoj (63 posto) i Danskoj (65 posto).
Dok su mišljenja među bugarskim ekonomistima podeljena oko toga da li je zemlja spremna da se pridruži evrozoni početkom 2026. godine, iz bankarskog sektora poručuju da su institucije u potpunosti pripremljene za ovu promenu. Oni ističu da je bugarski finansijski sistem već snažno povezan sa evrozonom, što bi, prema njihovim rečima, omogućilo nesmetanu tranziciju. Pored toga, kao ključni adut Bugarske navodi se nizak nivo javnog duga - svega 24,1 posto BDP-a krajem prošle godine, što je znatno ispod evropskog proseka od 81 posto.
(EUpravo zato)