Milionima radnika u EU minimalac niži od 1.000 evra! Deset zemalja na neslavnoj listi, Bugari predvode

Evo koliko iznose minimalne plate u zemljama EU i koje od njih i dalje isplaćuju manje od 1.000 evra mesečno.

Muškarac koristi bankomat Foto: TimmyQ/Shutterstock

Od 1. januara 2025. godine, 22 od 27 zemalja članica Evropske unije ustanovile su zakonski propisanu minimalnu zaradu. Izuzeci su Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska, koje ovu platu ne regulišu zakonom.

U januaru 2025, čak deset zemalja EU isplaćivalo je minimalne mesečne zarade niže od 1.000 evra. Među njima je najnižu minimalnu zaradu imala Bugarska – 551 evro, a slede Mađarska (707 evra), Letonija (740 evra), Rumunija (814 evra), Slovačka (816 evra), Češka (826 evra), Estonija (886 evra), Malta (961 evro), Grčka (968 evra) i Hrvatska (970 evra).

Šest zemalja imale su minimalce u rasponu od 1.000 do 1.500 evra: Kipar (1.000 evra), Portugal (1.015 evra), Litvanija (1.038 evra), Poljska (1.091 evro), Slovenija (1.278 evra) i Španija (1.381 evro).

U preostalih šest zemalja minimalne zarade bile su iznad 1.500 evra mesečno: Francuska (1.802 evra), Belgija (2.070 evra), Nemačka (2.161 evro), Holandija (2.193 evra), Irska (2.282 evra) i Luksemburg, koji prednjači sa 2.638 evra.

Manje razlike kada se uzmu u obzir cene života

Na prvi pogled, razlika između najviše i najniže minimalne plate u EU iznosi gotovo pet puta. Međutim, kada se uračunaju razlike u troškovima života (tj. korekcija prema kupovnoj moći), razlike među zemljama postaju znatno manje.

Izraženo u standardu kupovne moći (PPS), minimalne zarade u državama sa nižim cenama dobija veću vrednost u poređenju sa onima gde su cene više. Tako, nakon prilagođavanja, minimalne zarade se kreću od 878 PPS u Estoniji do 1.992 PPS u Nemačkoj, što znači da najviša zarada u ovom pogledu iznosi samo 2,3 puta više od najniže.

Minimalna plata iznad 60% prosečne zarade samo u tri zemlje

Posmatrano u odnosu na median bruto mesečne zarade, u tri države članice EU minimalna zarada je 2022. godine činila više od 60% tog proseka – u Francuskoj, Portugalu i Sloveniji, gde je taj odnos iznosio 66%.

S druge strane, najmanji relativni iznos minimalca zabeležen je u Belgiji (49%), Malti (46%), kao i Estoniji i Letoniji, gde je minimalna plata činila samo 43% prosečne zarade.

(EUpravo zato)