Prema podacima Evrostata, od drugog kvartala 2024. do drugog kvartala 2025. godine, nominalni troškovi rada po satu, plate, su porasle u svim zemljama članicama Evropske unije.
Najveći rast zabeležen je u Bugarskoj, čak 13,4 odsto, zatim u Mađarskoj sa 11,0 odsto i Rumuniji sa 10,4 odsto. Estonija (10,3 odsto) i Grčka (10,1 odsto) takođe su zabeležile dvocifren rast.
U sredini skale nalaze se Poljska (9,5 odsto), Litvanija (9,4 odsto) i Slovačka (9,1 odsto), dok je Hrvatska zabeležila rast od 9,0 odsto.
Nešto manji rast zabeležen je u Letoniji (8,5 odsto), Češkoj (7,7 odsto) i Sloveniji (7,5 odsto), dok su umereni porastovi zabeleženi u Holandiji (5,9 odsto), Portugalu (5,3 odsto), Finskoj (4,5 odsto) i Kipru (4,2 odsto).
Prosek EU je 4,1 odsto, a najmanji porast je zabeležen u Nemačkoj (3,8 odsto), Irskoj (3,7 odsto), Austriji (3,6 odsto), Španiji i Italiji (obe po 3,4 odsto), Belgiji (3,3 odsto), Švedskoj (2,9 odsto), Luksemburgu (2,6 odsto), Malti (1,9 odsto), Danskoj (1,5 odsto) i konačno u Francuskoj, gde je rast bio najniži – samo 1,4 odsto.
Podsetimo, Francuska je druga najveća ekonomija Evropske unije, odmah iza Nemačke, sa udelom od oko 16 do 17 odsto u ukupnom BDP-u Unije. Prema procenama za 2025. godinu, francuski nominalni BDP iznosi približno 3,3 biliona dolara, što je svrstava ispred Italije i Španije. Privreda se dominantno oslanja na sektor usluga, koji generiše više od dve trećine ukupne ekonomske aktivnosti, dok industrija i poljoprivreda ostaju značajni oslonci nacionalne ekonomije.
(EUpravo zato)