Na nivou Evropske unije, realni prihodi domaćinstava po glavi stanovnika porasli su za oko sedam odsto u odnosu na period pre pandemije. Ipak, promene između 2019. i 2024. godine znatno se razlikuju od zemlje do zemlje.
Dok su nordijske države uglavnom zabeležile skroman rast, mnoge zemlje istočne i centralne Evrope imale su znatno snažnije povećanje prihoda. Razlike su vidljive i kada se posmatra širi period od poslednjih deset godina.
Kako su se prihodi menjali u poslednjih deset godina?
U periodu od 2014. do 2024. godine realni prihodi domaćinstava po stanovniku u EU ukupno su porasli za 17 odsto. Rast je naglo usporen 2020. godine zbog pandemije, a u pojedinim zemljama zabeležen je i pad prihoda.
Nakon toga usledio je postepen oporavak, pa su između 2019. i 2024. godine prihodi porasli za oko sedam odsto u odnosu na nivoe pre pandemije.
Šta se podrazumeva pod prihodom domaćinstava?
Prihod domaćinstava po stanovniku dobija se deljenjem prilagođenog bruto raspoloživog dohotka domaćinstava sa ukupnim brojem stanovnika.
Ovaj pokazatelj proračunava koliko novca domaćinstvima ostaje na raspolaganju za potrošnju ili štednju, nakon što se odbiju porezi na dohodak i doprinosi za penzije. U računicu su uključene i vrednosti usluga poput obrazovanja i zdravstvene zaštite koje građani dobijaju besplatno od države ili neprofitnih organizacija.
Izraz "realni" znači da su nominalni iznosi prilagođeni inflaciji, odnosno rastu cena, korišćenjem deflatora stvarne finalne potrošnje domaćinstava.
Najslabiji rast u nordijskim zemljama posle pandemije
Najveći rast realnih prihoda po stanovniku u periodu od 2019. do 2024. godine zabeležila je Hrvatska, čak 26 odsto. Slede Malta sa 24 odsto, Mađarska sa 20, Rumunija sa 19 i Poljska sa rastom od 16 odsto.
Osim Malte, sve ove zemlje su van evrozone, a deo rasta posledica je i promena vrednosti nacionalnih valuta. To, međutim, ne važi za Švedsku i Dansku.
Na dnu liste nalaze se tri nordijske zemlje: Švedska sa rastom od svega jedan odsto, Finska sa dva i Danska sa tri odsto. Prema podacima OECD-a, tokom vrhunca pandemije stopa nezaposlenosti u nordijskim zemljama porasla je više nego u mnogim drugim delovima Evrope.
Četiri najveće ekonomije EU takođe su ispod evropskog proseka. Francuska i Španija (po šest odsto) tek su nešto ispod proseka EU, dok su Italija i Nemačka (po četiri odsto) bliže nordijskom nivou rasta.
Promene u periodu od deset godina
Gledano u periodu od 2014. do 2024. godine, zemlje van evrozone u proseku su imale snažniji rast prihoda.
Rumunija je zabeležila najveći rast,čak 76 odsto. Među sedam zemalja sa najvećim rastom, Malta je jedina članica evrozone, sa povećanjem od 55 odsto.
Snažan rast zabeležile su i Turska (68 odsto), Mađarska (55), Hrvatska (51), Bugarska (45) i Poljska (42 odsto). Hrvatska i Bugarska su evru pristupile kasnije.
Prema Eurostatu, rast realnog BDP-a u evrozoni bio je slabiji nego u EU u celini tokom poslednje dve decenije.
Švedska je zabeležila najniži rast realnih prihoda u poslednjih deset godina, dok su i Finska (10 odsto) i Danska (14 odsto) ostale ispod proseka EU od 17 odsto. Španija je tek nešto iznad proseka, dok su preostale velike ekonomije ispod tog nivoa.
Gde su prihodi domaćinstava najviši?
Stope rasta ne pokazuju stvarni nivo prihoda. Zbog toga se koristi prilagođeni bruto raspoloživi dohodak domaćinstava po stanovniku izražen u standardima kupovne moći (PPS).
Prema najnovijim podacima za 2024. godinu, Luksemburg ima ubedljivo najviše prihode domaćinstava po stanovniku - 41.552 PPS.
Slede Nemačka (37.098), Austrija (34.443), Holandija (34.406) i Švajcarska (33.971 PPS).
Prihodi iznad 30.000 PPS zabeleženi su i u Belgiji, Francuskoj, Islandu i Norveškoj.
Na dnu liste nalazi se Bugarska sa 7.802 PPS (prema podacima za 2022. godinu).
Zemlje istočne Evrope i Balkana, uključujući i zemlje kandidate za članstvo u EU, takođe imaju niže nivoe prihoda.
Srbija se nalazi na nivou od 13.311 PPS, dok se više zemalja, poput Grčke, Turske, Slovačke, Rumunije i Mađarske, kreće u rasponu između 20.000 i 25.000 PPS.
Vrh liste ostao je nepromenjen 2014, 2019. i 2024. godine.
Nasuprot tome, Grčka i Švedska su tokom decenije zabeležile pad na rang-listi. Švedska je sa šestog mesta 2014. pala na deseto 2024. godine, dok je Grčka sa 23. mesta pala na 28.
Istovremeno, Holandija je napredovala sa sedmog na četvrto mesto, Mađarska sa 26. na 22, a Rumunija sa 29. na 24. mesto.
Inače, primera radi, u teoriji, jedan PPS omogućava kupovinu iste količine robe i usluga u svakoj zemlji.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)
(