Filmska i pozorišna scena nikad nisu bile samo prostor kreativnog izraza već i mesto na kom se preispituju ljudska priroda, konflikti, moralne dileme i duboko ukorenjeni stereotipi.

Poslednjih godina u to polje preispitivanja ušla je i rodna ravnopravnost, a jedna od umetnica koje su posebno doprinele toj borbi je Milena Radulović.

Milena je, uz profesionalni uspeh, javno progovorila o temama nasilja i nejednakosti, čime je postala važan glas u borbi za dostojanstvo i ravnopravnost žena u društvu i kreativnim industrijama.

Kombinujući umetnost i aktivizam, Milena Radulović danas predstavlja simbol hrabrosti, integriteta i društvene odgovornosti, ostajući dosledna borbi za dostojanstvo, ravnopravnost i bezbednost žena.

S nama je razgovarala o položaju žena u Srbiji, feminizmu i kreativnim industrijama.

"Logično je da danas ima mnogo više žena u filmskoj industriji, i u svetu, a samim tim i kod nas. Osim glumica i rediteljki, tu su i talentovane direktorke fotografije, montažerke... I broj producentkinja je veći nego ranije", kaže nam glumica.

"S druge strane, taj odnos je i dalje neravnopravan, i to na mnogo načina. Pre svega, muškarci su i dalje više plaćeni za isti posao, a odnos muških i ženskih uloga i dalje je u skandaloznoj disproporciji. Žene se i dalje, i to neretko, pojavljuju isključivo kao majke, supruge, devojke ili ljubavnice glavnog junaka, a njihov cilj je da samo upotpune sliku o njemu, nemaju status razvijenih likova, već su tipski prikazane. Majka je uvek brižna i brine, žena uvek zvoca, a ljubavnica je vatrena i uvek spremna na seks. Ne znam koliko će vremena i borbi proći da se žena sagleda kao psihološki skrojen lik, a kamoli kada će postati centralna figura dramske radnje", navodi Milena.

Šta za vas kao umetnicu, ali i kao građanku znači feminizam?

"Za mene je feminizam - ravnopravnost. On je suprotnost patrijarhatu, ali i matrijarhatu. To je uređenje koje ne priznaje razlike među ljudima stvorene isključivo prema tradicionalnim rodnim stereotipima.

Da li smatrate da je savremeni feminizam u Srbiji dobio novu snagu poslednjih godina? Na koji način se to reflektuje u kreativnim industrijama?

"Mislim da jeste, u proteklih pet godina stvari su se osetno promenile. U kom smislu: govori se o temama o kojima se ranije ćutalo, žene su otvorenije jedne prema drugima i lakše dele ono što ih muči i boli, na društvenim mrežama postoje brojni feministički podkasti i profili koji se bave razvojem i širenjem feminističkih tendencija. Ženski glas se jače čuje. Ono što feminizam još uvek nije postigao jesu korenite sistemske promene. Naši zakoni su zastrareli, izrazito su patrijarhalni i ponižavajući, u određenoj meri, prema ženama. Naše institucije ne čuju žene kad im se obraćaju za pomoć. Bez tih promena, za koje se bore žene u celom svetu, nećemo ozakoniti feminističke tendencije i one će ostati na nivou na kom su sad, a to je unutrašnje osnaživanje i povezivanje", napominje naša sagovornica.

Kako vidite vezu između umetnosti i feminizma? Mogu li film ili pozorište biti prostor društvene promene?

"Naravno da mogu. Dobra, moćna i iskrena priča pokreće katarzu, koja ima moć da utiče na svest i probudi čoveka. Negde sam pročitala da je feministkinja svaka žena koja govori istinu o sopstvenom životu. A umetnost se bavi istinom i traga za njom, u tom slučaju može biti veliki saveznik u emotivnom razumevanju onoga kroz šta žena prolazi ili je prolazila u prošlosti", ističe Radulovićeva.

Da li je vaš aktivistički angažman promenio način na koji birate uloge i projekte u kojima učestvujete?

"Ne toliko, jedino sam zbog određenih stavova i svesti koja se razvila tokom godina odbijala neke uloge za koje sam smatrala da nisu u ravni s mojim principima i stavovima, jer šalju lošu poruku i unazađuju svest gledalaca u odnosu na položaj žena", jasna je Milena.

Koliko su profesionalna solidarnost i umrežavanje važni za unapređenje položaja žena u kreativnim industrijama?

"Zajedništvo je sve. Svako ujedinjene stvara veliki štit u borbi protiv bilo kog zla", poručuje naša sagovornica.

Šta je potrebno da bi kreativne industrije postale prostor jednakih mogućnosti?

"Vreme, asertivnost, zajedništvo i zahtevi da se naši uslovi promene", kaže ona.

Kad pričamo o ženama koje inspirišu druge, ko inspiriše vas?

"Uvek me je inspirisala moja mama. Velika mi je inspiracija i Džejn Fonda, kao glumica i aktivistkinja, kao i Žizel Peliko, koja nam je poslala poruku da za hrabrost, novi život i podvige nikad nije kasno. Profesionalnih uzora ima mnogo - Vesna Trivalić, Anica Dobra, Mira Furlan, Dženifer Lorens, Penelope Kruz...", zaključila je Milena Radulović.

(EUpravo zato)