Novo istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet upozorava da se Evropa nalazi u sve kraćem "vremenskom prozoru" kada je odlučno delovanje u pitanju.
Autori izveštaja navode da klimatske promene već danas ozbiljno utiču na zdravlje stanovništva širom kontinenta, a posledice postaju sve vidljivije upravo među najranjivijima: decom, starijima, hroničnim bolesnicima i ljudima koji žive u siromaštvu.
Iako se Evropa često smatra regionom sa razvijenim zdravstvenim sistemima, podaci pokazuju da ni ona više ne može da amortizuju posledice ekstremnih vremenskih događaja.
Ekstremne vrućine utiču na naše zdravlje
Jedan od najvećih problema predstavlja rast temperatura do ekstremnih granica. Toplotni talasi danas traju sve duže, javljaju se češće i pogađaju šira područja nego pre samo nekoliko decenija.
Lekari upozoravaju da visoke temperature ne izazivaju samo toplotni udar, one povećavaju rizik od infarkta, moždanog udara, problema sa bubrezima i pogoršanja hroničnih bolesti.
Posebno zabrinjava činjenica da mnogi gradovi u Evropi nisu ni projektovani za ekstremne klimatske uslove.
Beton, asfalt i nedostatak zelenih površina stvaraju takozvana "urbana toplotna ostrva", zbog kojih temperatura u gradovima bude i nekoliko stupnjeva viša nego u neposrednoj okolini.
Autori izveštaja ističu da klimatske promene produbljuju postojeće nejednakosti u društvu, te oni koji imaju najmanje resursa jesu češće u najvećom riziku.
Vazduh koji dišemo je opasniji, tropske bolesti su sve bliže, ali se menja i naša psiha
Iako pojedine evropske zemlje beleže pad smrtnosti povezane sa zagađenjem vazduha zahvaljujući obnovljivim izvorima energije, fosilna goriva i dalje ostaju veliki zdravstveni problem. Sitne čestice iz zagađenog vazduha povezane su sa bolestima pluća, srca, ali i neurološkim poremećajima.
Klimatske promene dodatno pogoršavaju situaciju: više temperature povećavaju koncentraciju ozona, produžavaju sezonu polena i doprinose češćim požarima, čiji dim putuje stotinama kilometara.
Naučnici upozoravaju i da toplija klima stvara uslove za širenje bolesti koje su nekada bile karakteristične za toplije krajeve sveta. Komarci i krpelji danas opstaju u regionima gde ranije nisu mogli da prežive, čime raste rizik od infekcija poput denga groznice, virusa Zapadnog Nila i lajmske bolesti.
Istovremeno, klimatske promene utiču i na mentalno zdravlje. Dugotrajni toplotni talasi, prirodne katastrofe, gubitak doma ili ugrožena egzistencija, kao i stalna izloženost vestima o klimatskoj krizi, povezani su sa rastom anksioznosti, depresije i osećaja nesigurnosti.
Da li postoji prostor za promenu?
Uprkos upozorenjima, istraživači naglašavaju da situacija nije beznadežna. Širenje obnovljivih izvora energije, bolje urbanističko planiranje, više zelenih površina, kvalitetniji javni prevoz i energetski efikasni domovi istovremeno smanjuju emisije štetnih gasova i poboljšavaju zdravlje ljudi.
Drugim rečima, borba protiv klimatskih promena nije samo pitanje spasavanja planete, već i pokušaj da se u budućnosti spreče problemi u javnom zdravstvu izazvani njima.
(EUpravo zato/The Lancet)