Sve više ljudi, kako mladih tako i starijih, oseća se usamljeno, pokazuju najnovija istraživanja.
I dok svet postaje sve povezaniji zahvaljujući pametnim telefonima i društvenim mrežama, gotovo četvrtina globalnog stanovništva i dalje se oseća izolovano.
Studije pokazuju da osećaj usamljenosti, koji je povezan s većim rizikom od moždanog udara, srčanih bolesti, depresije i stresa, raste i među mladima i starijim građanima u razvijenim zemljama.
U grupi mladih od 16 do 24 godine, broj onih koji svakodnevno komuniciraju s prijateljima pao je sa 44% 2015. godine na 36% 2022. godine, nakon ranijeg pada od devet procentnih poena između 2006. i 2015. godine, navodi Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Između 2018. i 2022. godine mladi su bili najviše pogođeni osećajem pogoršanja društvenih odnosa.
Kod starijih osoba, od 65 godina i više, takođe se beleži značajan porast socijalne izolacije.
Broj onih koji se nikada ne viđaju sa prijateljima porastao je sa 5,9% na 11,4% između 2015. i 2022. godine.
Ko su nove rizične grupe?
Dugotrajna usamljenost povezana je ne samo sa zdravstvenim problemima, već i sa slabijim radnim učinkom, većom verovatnoćom nezaposlenosti i ranijim napuštanjem školovanja.
OECD ističe da se muškarci i mladi pojavljuju kao nove rizične grupe.
"Tradicionalno su muškarci imali niži nivo osećaja usamljenosti i bolje međuljudske odnose od žena, ali između 2018. i 2022. godine situacija se pogoršala", navode autori studije.
Značajni faktori koji utiču na usamljenost su nezaposlenost, niski prihodi, starija dob i život u samoći. Nezaposleni i osobe s najmanjim primanjima dvostruko su skloniji osećaju usamljenosti u poređenju s opštom populacijom.
OECD upozorava da je porast osećaja izolacije delimično posledica smanjenog direktnog kontakta koji je nastao tokom pandemije koronavirusa. Iako ljudi više koriste tehnologiju za kontakt s prijateljima i porodicom, lični susreti i dalje opadaju.
Usamljeni uprkos tehnologiji
Podaci iz 2024. godine pokazuju da se gotovo četvrtina ljudi širom sveta oseća usamljeno, a istraživanja upozoravaju na ozbiljne fizičke i mentalne posledice.
Tehnološki napredak i društvene mreže pomažu ljudima da ostanu u kontaktu, ali posebno kod mladih, prekomerna upotreba pametnih telefona i beskonačno prelistavanje aplikacija pogoršava mentalno zdravlje.
Kod starijih osoba, korišćenje interneta može smanjiti osećaj usamljenosti i simptome depresije, pokazuju istraživanja.
Društveni mediji i demografske promene
2023. američki hirurg Vivek Murti upozorio je da društveni mediji negativno utiču na mlađe korisnike i da doprinose "epidemiji usamljenosti", koja povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, demencije, moždanog udara, depresije i prerane smrti.
Demografske i društvene promene takođe doprinose porastu broja usamljene populacije u razvijenim zemljama, porodice su manje, a starije osobe sve češće žive u domovima umesto sa članovima porodice.
Istraživanje Harvarda iz 2025. godine pokazalo je da osobe starije od 50 godina koje su "hronično usamljene" imaju 56% veću verovatnoću da dožive moždani udar u poređenju sa svojim vršnjacima.
(M.A./EUpravo zato/index.hr)