Roksana Minzatu, potpredsednica Evrospke komisije i komesarka za veštine, obrazovanje, kvalitetne poslove i socijalna prava, na plenarnoj sednici Parlamenta u Strazburu upozorila je da je rodna ravnopravnost decenijama, ako ne i vekovima daleko.
"Trenutnom brzinom čekaćemo do 2158, još 134 godine, kako bi postigli punu rodnu ravnopravnost na svetskom nivou, podaci su Svetskog ekonomskog foruma. Unutar EU trebaće nam više od 60 godina", rekla je Minzatu.
EU je stoga temu ovogodišnjeg Dana žena, obeleženog 8. marta, naslovio "Ubrzajmo delovanje", a poverenica je tom prilikom predstavila plan Komisije za ženska prava.
Minzatu je kazala kako je jedna od tri žene u svetu žrtva nasilja te da se stoga moraju iskoreniti svi nasilni činovi protiv njih, uključujući femicid, porodično nasilje, prisilnu kontrolu, sajber nasilje, seksualno uznemiravanje i iskorištavanje.
Prioritet je i žensko zdravlje
Prioritet Komisije je i rad na ženskom zdravlju koje se dovoljno ne istražuje, kako se ističe.
Komisija u svom Planu za žene predlaže fokus na žensko zdravlje unutar kompetencija država članica, a uključuje i pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, rekla je komesarka.
Predstoji još puno rada i na postizanju jednakosti u zaposlenju i platama, upozorila je Minzatu.
"Moramo ukloniti razlike u platama i penzijama između polova kako bismo promovisali jednake mogućnosti zapošljavanja i finansijske mogućnosti za žene. Žene u Europi moraju biti ekonomski nezavisne i imati jednake mogućnosti kao i muškarci", zaključila je komesarka, pozvavši i na jednaku političku participaciju žena na svim nivoima političke moći.
Na raspravi je govorila i Sunčana Glavak
O ekonomskoj nezavisnosti žena u raspravi je govorila i hrvatska poslanica Sunčana Glavak (HDZ/EPP).
"Za svaki evro koji zaradi muškarac, žena zaradi 0.87 evra. U Evropskom parlamentu trenutno je oko 40 posto žena, ali među liderima političkih grupacija i predsednicima vlada ta brojka je puno manja", upozorila je hrvatska poslanica u Evropskom parlementu i napomenula da prepreke poput rodnog jaza u platama i neplaćenog kućnog rada i dalje ograničavaju žene.
Ključnim u eliminisanju tih prepreka Glavak smatra politike koje podržavaju pristup kvalitetnom obrazovanju, poduzetništvu i finansijskim resursima te omogućuju bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života.
Hrvatska poslanica poručila je i da je ključno raditi na promeni društvenih stavova, kao i borbi protiv stereotipa koji žene vide kao manje sposobne za liderske pozicije.
"Svedočimo novim oblicima nasilja, a nisu iskorenjeni ni stari"
Njena stranačka kolegica Nikolina Brnjac upozorila je da u vreme dok nisu iskorenjeni ni stariji oblici nasilja, nažalost, svedočimo novim.
"Poslednje godišnje izveštaj o ravnopravnosti polova ukazuje kako je nasilje nad ženama na internetu postalo sveprisutno. Od 2023. godine 97 posto online prijava seksualnog zlostavljanja dece na internetu odnosilo se na seksualno zlostavljanje devojaka i devojčica", rekla je Brnjac na plenarnoj sednici.
Poslanik socijalista i demokrata Marko Vešligaj, potpredsednik odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM), pohvalio je Komisijin Plan za ženska prava, ali upozorio da je on samo iscrtavanje svojevrsne vizije i da tek predstoji pravi posao u novoj strategiji rodne ravnopravnosti.
Ta strategija mora uključivati konkretne obaveze i predloge, ali je ključno da je prate vrlo konkretna finansijska sredstva.
"Tražićemo zasebnu i jasnu proračunsku liniju za ostvarivanje svih prioriteta u području rodne ravnopravnosti jer u vremenima kakva su danas, prepuna nestabilnosti i usmeravanja sredstava prema odbrani i sigurnosti, važno je naglasiti da je rodna ravnopravnost jedan od temeljnih uslova za društvenu sigurnost i napredak", zaključio je on.
EU bez jasne političke odgovornosti za zdravlje žena
Povodom Međunarodnog dana žena prošle nedelje u Evropskom parlamentu hrvatska poslanica Romana Jerković Kraljić (SDP, S&D), u saradnji s Evropskom organizacijom za rak, organizovala konferenciju 12 miliona razloga zašto.
Konferencija je bila posvećena pravima žena obolelih od raka, a posebna pažnja posvećena je pravima na pristup vakcinaciji protiv HPV-a i rano otkrivanje raka, pristup lečenju plodnosti, radnim pravima i priznavanju statusa negovateljice, kao i pravu ženskog osoblja u onkološkoj nezi na ravnopravan status.
Jerković Kraljić je tom prilikom kritikovala izostanak jasne političke odgovornosti Komisije kada se radi o zdravlju žena.
"U decembru sam postavila pitanje komesarki za ravnopravnost Hadji Lahbib o planovima za donošenje posebne strategije za zdravlje žena koju neke države članice već imaju. Njen odgovor bio je razočaravajući, rekla mi je da ona nije poverenica za zdravstvo. Ali, upravo je ona preuzela nadležnost nad rodnim aspektima zdravstvenih politika. Strahujem da ćemo zapeti u birokratskoj blokadi u kojoj niko neće preuzeti odgovornost, a to je neprihvatljivo. Trebamo sveobuhvatnu strategiju za zdravlje žena na nivou EU, a onda ta ista Evropska unija mora preuzeti odgovornost za njeno sprovođenje", istakla je Jerković Kraljić.
Čelnica beloruske opozicije zahvalila EU na podršci
U EP-u su povodom Dana žena gostovale gošće iz Belorusije i Ukrajine, Svjetlana Tihanovska, Palina Šarenda-Panasiuk, Lenije Umerova i Tata Kepler, obrativši se evroposlanicima.
Čelnica beloruske opozicije zahvalila je uniji na podršci otporu Belorusa diktatoru Aleksandru Lukašenku.
"Za beloruske žene Međunarodni dan žena nije bio slavlje, već borba za mir, pravdu i demokratiju", rekla je Tihanovska i naglasila kako je potrebno da se nastavi sa borbom za oslobađanje više od 1200 političkih zatvorenika, među kojima je 155 žena.
Ukrajinske aktivistkinje svedočile o svojim iskustvima
Lenije Umerova, ukrajinska i krimsko-tatarska aktivisstkinja, podelila je iskustvo svoje gotovo dvogodišnje zatvorske kazne u Rusiji nakon što su je otele ruske sigurnosne snage dok je pokušavala da poseti svog bolesnog oca na Krimu.
Opisala je nepravde s kojima se suočavala, uključujući fizičko i psihičko zlostavljanje, ispitivanja i samicu.
Tata Kepler, ukrajinska volonterka u vojno-medicinskoj službi, podelila je svoje iskustvo podrške žrtvama rata, uključujući one pogođene seksualnim nasiljem.
Opisala je svoje napore da pomogne civilima na oslobođenim teritorijima, naglašavajući duboki uticaj rata na ukrajinske žene i decu.
(M.A./EUpravo zato/index.hr)