Male boginje, za koje se nekada verovalo da su pod kontrolom zahvaljujući širokoj primeni vakcinacije, ponovo predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni izazov. U Srbiji je situacija postala posebno zabrinjavajuća početkom oktobra, kada je zabeležen porast broja obolelih, a na teritoriji Bora prijavljena epidemija.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", od početka 2026. godine, zaključno sa 8. novembrom, registrovano je ukupno 27 slučajeva malih boginja. Čak 22 slučaja zabeležena su od početka oktobra, a 18 je povezano sa epidemijom u Boru, prijavljenom 4. novembra.

Prema informacijama koje je za RTS iznela epidemiološkinja Zavoda za javno zdravlje "Timok" u Zaječaru Svetlana Živković, u Boru je obolelo 18 osoba, dok se za još tri čeka potvrda laboratorijskih analiza.

Među obolelima su i deca mlađa od godinu dana, koja još nisu dostigla uzrast za redovnu MMR vakcinaciju, ali i starija nevakcinisana deca i odrasli koji nisu primili sve predviđene doze.

Zdravstvene službe zato ponovo apeluju na roditelje da provere vakcinalni status dece i odazovu se pozivima za imunizaciju.

"Smatra se da obuhvat vakcinom treba da bude preko 95 odsto, što je bliži 100 odsto, to je bolji kolektivni imunitet", rekla je Živkovićeva.

Šta su zapravo male boginje i zašto se tako lako šire?

Morbili su akutna virusna infekcija i spadaju među najzaraznije bolesti kod ljudi. Virus se prenosi vazdušnim putem, respiratornim kapljicama koje zaražena osoba oslobađa tokom kašljanja, kijanja i govora, ali i direktnim kontaktom.

Posebno zabrinjava činjenica da virus može da ostane prisutan u vazduhu zatvorene prostorije i do dva sata nakon što je zaražena osoba napusti. Zbog toga se infekcija prenosi i bez neposrednog kontakta sa obolelim.

Nakon ulaska u organizam, virus prolazi kroz period inkubacije, koji najčešće traje između 7 i 18 dana. Prvi simptomi uglavnom podsećaju na respiratornu infekciju: javljaju se povišena temperatura, curenje nosa, kašalj, malaksalost i crvenilo očiju praćeno suzenjem.

Nekoliko dana kasnije temperatura raste, ponekad i iznad 40 stepeni, a na koži se pojavljuje karakterističan osip. Najpre zahvata lice, predeo iza ušiju i vrat, a zatim se širi na trup i ekstremitete.

undefined
Foto: Shutterstock

U usnoj duplji se pojavljuju i sitne bele promene poznate kao Koplikove mrlje, koje predstavljaju jedan od karakterističnih znakova bolesti.

Osoba može da prenosi virus i pre nego što postane svesna da je obolela. Prema podacima Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, zaraznost počinje 4 dana pre pojave osipa i traje još 4 dana nakon njegovog izbijanja.

Male boginje nisu bezazlena dečja bolest


Iako se često doživljavaju kao infekcija koju deca jednostavno preleže, morbili mogu da izazovu ozbiljne komplikacije, posebno kod dece mlađe od pet godina, odraslih starijih od 20 godina, trudnica i osoba sa oslabljenim imunim sistemom.

Među najčešćim komplikacijama su upala srednjeg uha, dijareja i upala pluća. U težim slučajevima može doći do encefalitisa, odnosno zapaljenja mozga, koje može da ostavi trajne neurološke posledice.

Jedna od posebno ozbiljnih, ali retkih komplikacija jeste subakutni sklerozirajući panencefalitis, progresivno oboljenje centralnog nervnog sistema koje se može razviti godinama nakon preležanih malih boginja.

Upravo zbog mogućih komplikacija, morbile predstavljaju mnogo više od prolaznog osipa i povišene temperature. U pojedinim slučajevima mogu imati i smrtni ishod.

Zašto je važno da obuhvat vakcinacijom bude najmanje 95 odsto?

Najefikasnija zaštita od malih boginja jeste MMR vakcina, koja štiti od morbila, zaušaka i rubeole. Prema kalendaru imunizacije u Srbiji, prva doza se daje u drugoj godini života, odnosno između navršenih 12 i 15 meseci, dok se druga doza daje pred polazak u školu.

Za sprečavanje širenja virusa potrebno je da najmanje 95 odsto populacije bude vakcinisano sa dve doze. Takav obuhvat omogućava stvaranje kolektivnog imuniteta, odnosno smanjuje mogućnost da virus pronađe dovoljno osoba koje nisu zaštićene i nastavi da se širi.

Ovaj vid zaštite posebno je važan za bebe koje još nisu dostigle uzrast za vakcinaciju, kao i za osobe koje zbog određenih zdravstvenih stanja ne mogu da prime vakcinu. Upravo na ovo je i upozorila epidemiološkinja Svetlana Živković, ističući da vakcinacija ne štiti samo osobu koja je primila vakcinu već i najmlađe članove zajednice koji još ne mogu da budu imunizovani.

Zbog epidemije u Boru, zdravstvene službe pregledaju vakcinalne kartone i pozivaju roditelje dece koja ispunjavaju uslove za imunizaciju, a nisu primila predviđene doze.

"Baš taj najmlađi uzrast je i najosetljiviji i može da bude relativno teška klinička slika sa komplikacijama, najčešće upala pluća, ali i mnoge druge", istakla je Živkovićeva.

Povratak malih boginja pokazuje da ni bolesti koje su zahvaljujući vakcinaciji postale retke nisu zauvek nestale. Da bi se sprečile nove epidemije i zaštitili oni koji su najosetljiviji, neophodno je da se održava visok obuhvat imunizacijom.

Male boginje u Srbiji: Kako se šire i kako se zaštititi?
Foto: Prevencija kao garancija

(EUpravo zato)