Ovo je prva zemlja EU koja "izvozi" migrante: Jedna grupa je već stigla u Albaniju, tu će boraviti do daljeg

Prva grupa migranata koju je italijanska mornarica spasila na moru odvedena je u dva italijanska migrantska centra u Albaniji gde će biti obrađeni njihovi zahtevi za azil po ubrzanoj proceduri

Adnan Beci / AFP / Profimedia Kampovi postavljeni u Albaniji za smeštaj migranata spašenih u italijanskim vodama krenuli su da funkcionišu.

Prvi migranti koje je italijanska mornarica presrela na moru su na putu ka Balkanu, gde će njihove zahteve za azil obraditi albanske vlasti, i sve to u okviru kontroverznog sporazuma o migraciji s Albanijom. Italija je tako postala prva zemlja Evropske unije koja "izvozi" migrante u neku drugu državu.

Deo sporazuma, koji je potpisala italijanska premijerka iz redova krajnje desnice Đorđa Meloni, podrazumeva da je mornarički brod u ponedeljak isplovio "sa nekim neregularnim migrantima na brodu", potvrdilo je italijansko ministarstvo unutrašnjih poslova. Ministarstvo nije preciziralo tačan broj.

Kako piše Gardijan, razume se da su svi ljudi koji su prebačeni u Albaniju muškarci koji su bili deo grupe koja je pokušavala da pređe Mediteran iz Afrike ka Evropi. Žene, deca i muškarci sa zdravstvenim problemima ili znakovima torture umesto toga su prebačeni na južnoitalijansko ostrvo Lampeduza.

Detaljnija provera muškaraca biće obavljena po njihovom iskrcavanju u luci Šenđin, nakon čega će biti prebačeni u centar na bivšoj lokaciji albanskog vazduhoplovstva u Gjadru, gde će čekati obradu njihovih zahteva za azil.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da je 16 muškaraca bilo na brodu – 10 Bangladešana i šest Egipćana. Oni su stigli iz Libije i spaseni su u nedelju u međunarodnim vodama od strane italijanske obalske straže. Očekuje se da brod stigne u Albaniju u sredu ujutru.

Tri italijanska objekta u Albaniji

Kao deo sporazuma koji finansira Italija, prošle nedelje su formalno otvorena tri objekta u Albaniji: centar sa kapacitetom da primi 880 tražilaca azila, preddeportacioni centar poznat kao CPR sa 144 mesta i mali zatvor sa 20 mesta.

Sporazum, za koji udruženja za ljudska prava tvrde da krši međunarodno pravo, potpisali su Meloni i njen albanski kolega Edi Rama u novembru prošle godine. Meloni je tada izjavila da će u zamenu za Ramino podržavanje centara, učiniti sve što je u njenoj moći da podrži ulazak Albanije u EU.

Sporazum će Italiju koštati 670 miliona evra u periodu od pet godina. Objekte vodi Italija i oni će biti pod italijanskom jurisdikcijom, dok će albanska straža obezbeđivati spoljašnju sigurnost.

Obrađivaće se zahtevi ljudi iz zemalja koje Italija smatra bezbednim

Meloni je izjavila da će zvaničnici pokušati da obrade zahteve za azil u roku od 28 dana, što je znatno brže od trenutnih nekoliko meseci koliko traje proces u Italiji. Albanija će obrađivati zahteve samo ljudi iz zemalja koje Italija smatra "bezbednim", a lista tih zemalja nedavno je proširena sa 15 na 21. Na ažuriranoj listi nalaze se Bangladeš, Egipat, Obala Slonovače i Tunis, između ostalih. U prethodnoj godini 56.588 ljudi iz tih zemalja stiglo je u Italiju.

Očekuje se da će velika većina zahteva biti odbijena jer zemlje iz kojih dolaze tražioci azila smatraju se bezbednim, što automatski ograničava mogućnost dobijanja azila. Oni čiji zahtevi budu odbijeni biće zadržani pre njihove eventualne deportacije.

Britanski premijer Kir Starmer našao se na meti kritika grupa za ljudska prava i poslanika iz svoje Laburističke stranke nakon što je izrazio "veliko interesovanje" za sporazum o migraciji tokom sastanka s Meloni u Rimu prošle nedelje, dok je obećao da će poslati četiri miliona funti kako bi podržao njen obračun s neregularnom migracijom.

Meloni je jednom izjavila da Italija treba da deportuje migrante, a zatim "potopi brodove koji su ih spasili". U prošlosti je takođe pozivala na pomorsku blokadu severne Afrike.

(EUpravo zato/JA/Gardijan)