Svakog 1. oktobra širom sveta obeležava se Međunarodni dan kafe, datum posvećen jednom od omiljenijih napitaka na planeti.
Prvi put je zvanično obeležen 2015. godine u Milanu, na inicijativu Međunarodne organizacije za kafu (International Coffee Organization – ICO). Od tada se širom sveta organizuju raznovrsni događaji, od degustacije, tematskih radionica, preko izložbi do edukativnih kampanja koje promovišu održivu proizvodnju, zaštitu životne sredine i pravične uslove za proizvođače.
Za mnoge zemlje u razvoju, izvoz kafe predstavlja stub nacionalne privrede, a milioni malih proizvođača zavise upravo od njene prodaje. Upravo zato, Međunarodni dan kafe ima i dublju poruku, da podseti potrošače na značaj fer trgovine i podrške onima koji kafu proizvode često u veoma zahtevnim uslovima.
Od plantaža do šolje
Put zrna kafe od plantaže do šoljice je dug i složen proces. On obuhvata uzgoj, berbu, prženje, mlevenje i pripremu, a svaki korak ostavlja trag na konačnom ukusu. Događaji povodom Međunarodnog dana kafe često imaju za cilj da približe potrošačima taj lanac proizvodnje, kako bi se razumeo trud koji stoji iza svake šolje.
Na svetskom nivou, svake godine se proizvede između 9,5 i 10 miliona tona kafe. Brazil je neprikosnoveni lider u proizvodnji, učestvujući sa oko 35-40 posto ukupne svetske ponude. Iza njega slede Vijetnam, Kolumbija, Etiopija i Honduras. Najpoznatije sorte su Arabika, koja se smatra kvalitetnijom i čini oko 60 posto globalne proizvodnje, i Robusta, snažnijeg ukusa i sa većim sadržajem kofeina.
Što se potrošnje tiče, statistika pokazuje fascinantne brojke: u svetu se godišnje popije oko 500 milijardi šoljica kafe. Skandinavske zemlje prednjače po količini kafe koju stanovnici piju, Finci godišnje konzumiraju oko 12 kilograma kafe po osobi, dok Norveška, Island i Švedska slede s nešto manjim, ali i dalje impresivnim količinama. U apsolutnim brojkama, Sjedinjene Američke Države, Brazil i Evropska unija nalaze se na vrhu liste najvećih potrošača.
Istovremeno, tržišta poput Kine i Indije beleže ubrzani rast interesovanja za kafu, iako je prosečna potrošnja po osobi još uvek daleko ispod zapadnih standarda. Stručnjaci predviđaju da će, s razvojem kulture kafe i popularnošću specijalnih napitaka, globalna potrošnja nastaviti da raste.
Međunarodni dan kafe ne slavi samo proizvod i njegov ukus, već i bogatstvo različitih kultura. Od tradicionalnih ceremonija u Etiopiji, preko italijanskog espresa, do savremenih specijalizovanih kafića u urbanim centrima širom sveta, kafa je postala univerzalni jezik druženja i uživanja.
Na ovaj dan, ugostitelji, proizvođači i organizacije širom planete podsećaju da svaka šoljica kafe nosi priču o ljudima, tradicijama i ekonomijama koje stoje iza nje.
Najjeftinija i najskuplja kafa u Evropi - za jednu šoljicu treba izdvojiti čak 600 dolara
Kopi Luwak kafa već decenijama drži mesto br. 1 na listi najskupljih kafa na svetu i to ne zbog ukusa već načina proizvodnje.
Ovu specifičnu kafu zapravo proizvodi vrsta životinjica-torbara, azijska cibetka palmašica, koja se hrani crvenim bobicama sa stabljika arabika kafe. Gutaju cela zrna koja dospevaju u njihov digestivni trakt i zbog želudačnih i crevnih enzima tokom procesa varenja, prolaze kroz specifičan proces fermentacije.
Prolazeći kroz digestivni trakt i izlazeći vani sa ostalim izmetom, završava se prvi deo procesa u proizvodnji Kopi Luwak kafe.
Posle procesa fermentacije i izbacivanja izmeta sa zrnima kafe dolazi na red sledeća faza obrade - pažljivo odvajanje, dezinfekcija, sušenje na suncu i prženje. Ovaj "biser" 2019. je koštao 600 dolara po funti (453,5 g).
S druge strane, sajt Numbeo koji nudi aktualne podatke o visini troškova širom sveta, prošle godine objavio je podatke o tome gde se u Evropi može popiti najjeftinija kafa.
Prema njihovim podacima, najjeftiniji kapućino u Evropskoj uniji pije se u Rimu i to za manje od 1,50 evra. Ta cena vredi samo ako "kafu pijete stojeći za šankom poput pravog Italijana".
Najjeftiniji kapućino u Evropskoj uniji, "sedeći za stolom", pije se u Bugarskoj. Za šoljicu kapućina u Sofiji trebaće vam 1,90 evra. Odmaknete li se od glavnog rada Bugarske, proći ćete još bolje. U Plovdivu, na primer, ovaj topli napitak košta 1,84 evra, u Varni 1,82 evra, a u Asenovgradu 1,66 evra.
S druge strane, u Kopenhagenu ovaj omiljeni napitak košta nešto više, 5,87 evra, u Helsinkiju 4,46 evra, Parizu oko 4, Amsterdamu 3,93, Beču i Berlinu 3,70 evra, a 3,57 evra u Briselu.
Zanimljivosti o kafi
· Prema legendi, Onore de Balzak je pio 50 šoljica kafe dnevno kako bi mogao da ostane budan i nastavi da piše.
· Slavni nemački kompozitor Johan Sebastijan Bah napisao je Kantatu o kafi. U ovom satiričnom delu radi se o ženi koja je zavisna od kafe toliko da bez nje ne može da živi. Ova kantata i danas se izvodi.
· Industrija kafe zapošljava oko 25 miliona ljudi širom sveta.
· U proseku, Finci piju 12 kg po osobi godišnje, što staje u proseku u impresivnih 1680 šolja kafe svake godine.
· Najveća ikada napravljena šolja kafe sadržala je 26.939,22 litra kafe. Spremljena je u Monaku 10. decembra 2022, za nju je potrošeno 300 kg kafe i trenutno drži Ginisov svetski rekord.
(EUpravo zato.rs)