Pretnje Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda se u evropskim državama više ne doživljavaju kao puka retorika, već kao ozbiljna mogućnost.
Politički vrh, koji je donedavno ignorisao američkog lidera, sada očajnički traži način kako da ga zaustavi, prenosi Politico.
Da je situacija alarmantna, potvrđuju i diplomatski izvori iz EU.
"Moramo da budemo spremni za direktnu konfrontaciju s Trampom. On je u agresivnom režimu i moramo da budemo spremni", izjavio je jedan diplomata upoznat sa situacijom.
Tenzije su dodatno porasle nakon što je američki šef diplomatije Marko Rubio najavio da će mnarednih dana sa danskim zvaničnicima razgovarati o američkoj akviziciji Grenlanda, a Bela kuća je poručila kako bi preferirala pregovore, ali da ne isključuje ni vojnu opciju.
Zajednički odgovor Evrope
Kao odgovor, evropski diplomatski napori su se intenzivirali. Francuski ministar spoljnih poslova Žann-Noel Baro je potvrdio da je s kolegama iz Nemačke i Poljske razgovarao o zajedničkom evropskom odgovoru.
"Ono što je pitanje jeste kako Evropa, EU, može biti ojačana da odvrati pretnje na svoju bezbednost i interese. Grenland nije na prodaju niti za uzimanje... stoga pretnje moraju da prestanu", rekao je.
Politico je razgovarao s brojnim zvaničnicima, diplomatama i stručnjacima kako bi istražio koje opcije Evropa ima na raspolaganju. Osećaj nemoći je, navodi se, sveprisutan.
"Svi su potpuno zapanjeni i nesvesni sa čime se zapravo suočavamo. Niko zapravo ne zna šta da učini jer Amerikanci mogu da rade šta hoće. Ali odgovori na ova pitanja su nam potrebni odmah. Ne mogu čekati tri, pet ili sedam godina", rekao je jedan bivši danski poslanik.
Opcija 1: Potraga za kompromisom
Tramp svoju želju za Grenlandom pravda vitalnim bezbednosnim interesima SAD i optužuje Dansku da ne čini dovoljno kako bi ga zaštitila od rastuće kineske i ruske vojne aktivnosti na Arktiku. Stoga bi pregovaračko rešenje, koje bi Trampu omogućilo da se predstavi kao pobednik, a Danskoj i Grenlandu da sačuvaju obraz, moglo biti najbrži izlaz iz krize.
Bivši visoki zvaničnik NATO-a predložio je da bi Savez mogao da posreduje između strana, kao što je to činio u sporovima između Turske i Grčke. Američki izaslanik pri NATO-u, Metju Vitaker, izjavio je da Tramp i njegovi savetnici ne veruju da je Grenland adekvatno osiguran.
"Kako se led topi i kako se otvaraju rute na Arktiku i Visokom severu... Grenland postaje vrlo ozbiljan rizik za kopno Sjedinjenih Američkih Država", poručio je.
Saveznici zato razmatraju nove ponude Trampu, poput ubrzanja odbrambene potrošnje na Arktiku, održavanja više vojnih vežbi i raspoređivanja trupa radi umirivanja SAD. Dvojica diplomata spomenula su i mogućnost uspostavljanja šeme "Arktička straža", po uzoru na postojeće inicijative na istoku Evrope.
Trampa privlače i ogromna mineralna nalazišta i potencijalne rezerve nafte i gasa. Međutim, vađenje resursa iz negostoljubivog terena izuzetno je teško i skupo. Danski izaslanici godinama su bezuspešno zagovarali evropska ulaganja u Grenland, ali sada, prema rečima jednog diplomate EU, taj stav počinje da se menja.
Opcija 2: Finansijska injekcija Grenlandu
Trampova administracija je otvoreno podržala grenlandsku želju za nezavisnošću, s idejom da bi ostrvo, nakon otcepljenja od Danske, potpisao sporazum sa SAD i bio preplavljen američkim novcem. Iako ne isključuje vojnu silu, Tramp insistira da bi Grenland radije preuzeo dobrovoljno. EU i Danska stoga pokušavaju da uvere lokalne meštane da mogu da im ponude bolji dogovor.
Prema nacrtu predloga Evropske komisije, Brisel planira više nego da udvostruči svoju potrošnju na Grenlandu od 2028. godine. U sedmogodišnjem periodu, izdvajanja bi porasla na 530 miliona evra, a ostrvo bi moglo da se prijavi i za dodatna 44 miliona evra iz EU fondova. Podrška, koja je dosad bila usmerena na socijalnu zaštitu i obrazovanje, proširila bi se i na razvoj kapaciteta za vađenje mineralnih sirovina.
"Imamo mnogo, mnogo ljudi ispod granice siromaštva, a infrastruktura na Grenlandu zaostaje, a naši resursi se prvenstveno vade bez dobre dobiti za Grenland, već uglavnom za danske firme", rekao je Kuno Fenker, grenlandski opozicionar koji podržava neovisnost. Atraktivna ponuda Danske i EU-a mogla bi da bude ključna kako bi Grenlan ostao izvan američkog dosega.
Opcija 3: Ekonomski kontraudar
Od Trampovog prvog mandata u Evropi se intenzivno razmišlja o bezbednosti, ali bez američke podrške.
"To je teško, ali je moguće. Ali ne znam da li je li iko ozbiljno razmišljao o osiguravanju evropske bezbednosti protiv Amerike. To je jednostavno suludo", rekao je Tomas Krozbi, američki vojni stručnjak s Kraljevskog danskog odbrambenog koledža.
EU na raspolaganju ima moćan alat - Instrument protiv prisile, svojevrsnu "trgovinsku bazuku" stvorenu upravo nakon prve Trampove administracije. Njime se Uniji omogućava da uzvrati na trgovinsku diskriminaciju. Brisel je već pretio njegovom primenom, ali je odustao nakon postizanja dogovora. Budući da SAD i dalje nameće carine, EU bi mogla ponovo da aktivira taj mehanizam.
"Imamo izvoz u Sjedinjene Države nešto iznad 600 milijardi evra, a za otprilike jednu trećinu te robe imamo tržišni udeo veći od 50 posto i potpuno je jasno da je to i moć u našim rukama", istakao je Bernd Landž, predsednik Odbora za trgovinu Evropskog parlamenta. Međutim, ključno je pitanje da li bi Tramp ovog puta poverovao da je EU ozbiljna.
Opcija 4: Slanje vojske
Ako se SAD odluče za vojnu opciju, Evropa bi malo toga mogla da učini.
"Neće preventivno napasti Amerikance... jer bi to bio čin rata", objasnio je Krozbi. Ali, prema danskom naređenju iz 1952. godine, u slučaju napada na dansku teritoriju, vojska bi trebalo "odmah da započne borbu bez čekanja ili traženja odobrenja".
Jedan diplomata EU sugeriše da bi evropske zemlje, na zahtev Danske, trebalo da razmotre slanje snaga na Grenland kako bi povećale potencijalnu cenu američke vojne akcije. Iako te snage ne bi mogle da zaustave invaziju, delovale bi kao sredstvo odvraćanja.
"Mogli biste da imate efekat gde su grupe ljudi fizički na putu, poput situacije na Trgu Tjennanmen, što bi potencijalno prisililo američku vojsku da upotrebi silu ili da se povuče", rekao je Krozbi. Međutim, upozorava da takva strategija nosi visoku cenu: "Ovo je potpuno neistraženo područje, ali je sasvim moguće da će životi ljudi biti izgubljeni u odbijanju američkog zahteva za kontrolu nad Grenlandom".
(EUpravo zato/Politico/Index.hr)