Pošto evropske sile smatraju da se Sjedinjene Američke Države približavaju Rusiji, odlučile su da se same pobrinu za svoju bezbednost.
Ministri odbrane pet najvećih evropskih vojnih nacija - Francuske, Nemačke, Britanije, Italije i Poljske — sastali su se u Parizu kako bi razgovarali o novom bezbednosnom okviru za Ukrajinu.
Francuski ministar odbrane Sebastijen Lekornu pozdravio je diplomatski napredak koji su Vašington i Kijev postigli u Saudijskoj Arabiji, izjavivši da je "lopta sada na ruskoj strani terena". Predloženo je primirje od 30 dana, a sada se čeka odluka ruskog predsednika Vladimira Putina.
Francuska i Velika Britanija predvode podršku Ukrajini usled promena u Beloj kući.
Lekornu je potvrdio da je "u ovoj fazi 15 zemalja zainteresovano za nastavak jačanja" bezbednosnih garancija za Ukrajinu.
Još jedan sastanak, ponovo bez učešća SAD, zakazan je za dve nedelje i okupiće sve ministre odbrane zainteresovane za razvoj konkretnijih predloga.
Ministri odbrane EU takođe su naglasili da će nastaviti da pomažu Ukrajini. Velika Britanija je obećala pomoć od 4,5 milijardi funti (5,3 milijarde evra) za 2025. godinu. Poljska, Francuska i druge zemlje planiraju da isporuče dodatnu vojnu opremu.
Ministri su takođe objavili zajedničku izjavu u kojoj naglašavaju "potrebu za jačanjem evropskih kapaciteta" povećanjem budžeta za odbranu i unapređenjem kapaciteta proizvodnje oružja širom kontinenta.
Međutim, postoje prepreke u postizanju koherentnije evropske odbrambene strategije.
Svaka nacionalna vojska koristi sopstvenu opremu, što ograničava interoperabilnost i zajedničke obuke.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus naglasio je potrebu za koordinisanijim pristupom vojnim nabavkama, upozorivši da kontinent "ne može sebi da priušti da gubi vreme na nepotrebnu birokratiju".
Međutim, pitanje slanja mirovnih trupa u Ukrajinu postaje sve manje verovatno.
"Još nismo stigli do te tačke", rekao je Lekornu, ukazujući na dva trenutna bezbednosna prioriteta: obezbeđivanje Crnog mora i zaštitu ukrajinskih nuklearnih elektrana.
Njegov italijanski kolega Gvido Kroseto je dodao: "Nema budućnosti za Ukrajinu bez mogućnosti da se brani, demilitarizovana Ukrajina ne postoji".
(EUpravo zato/Euronews)