Evropska komisija 4. novembra objaviće godišnji izveštaj o zemljama koje teže članstvu u Evropskoj uniji, među kojima je i Srbija. Dokument, poznat kao "Paket proširenja", svake godine ocenjuje napredak država kandidata u ispunjavanju političkih, ekonomskih i pravnih kriterijuma za članstvo.
Ovi izveštaji Evropske komisije predstavljaju ključni mehanizam nadzora procesa pristupanja, kojima se meri koliko su zemlje napredovale u reformama, ali i šalje političke poruke o tome gde se očekuju konkretni pomaci. Izveštaj služi i kao alat transparentnosti, jer pruža uvid institucijama, državama članicama, civilnom društvu i medijima u stanje demokratije i reformi u svakoj zemlji kandidatu.
U izveštaju se, kako poručuju naši izvori iz Brisela, očekuje da će Beogradu biti naglašeno da je sada vreme da donese jasan geostrateški izbor i odluči da li želi da ostane na putu ka članstvu u EU ili ne.
Kako funkcioniše izveštavanje o proširenju?
Godišnji izveštaji pokrivaju napredak po oblastima, od vladavine prava i funkcionisanja pravosuđa, preko borbe protiv korupcije, slobode medija i osnovnih prava, do ekonomskih pokazatelja i usklađenosti sa pravnim sistemom EU.
Metodologija procene, revidirana 2020. godine, stavlja poseban naglasak na kredibilitet i merljivost reformi.
Evropska komisija insistira da napredak bude "zasnovan na zaslugama", dakle, da svaka zemlja napreduje tempom kojim ostvaruje konkretne rezultate, a ne političkim zaslugama ili pritiscima.
Srbija između deklaracija i implementacije
Očekuje se da će izveštaj za 2025. godinu ponoviti poruku iz prethodnih, da Srbija zadržava evropske integracije kao strateški cilj, ali da reforme napreduju sporo.
U prethodnom izveštajuKomisija je istakla da je napredak u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i slobode medija "ograničen", a da su preporuke iz ranijih godina samo delimično sprovedene.
Tek oko 18 odsto preporuka bilo je u potpunosti realizovano, što je pad u odnosu na 23 posto iz prethodne godine.
Očekuje se da će i ovogodišnji dokument zadržati fokus na istim problemima - nezavisnost pravosuđa, politički pritisci na medije i nedovoljno efikasna borba protiv organizovanog kriminala.
Spoljna politika kao kamen spoticanja
Jedno od ključnih poglavlja biće i usklađivanje spoljne i bezbednosne politike Srbije sa Evropskom unijom. Brisel već godinama ukazuje da Srbija ne sledi zajedničku politiku sankcija prema Rusiji, što ozbiljno usporava njen evropski put.
Komisija će, prema procenama, ponovo naglasiti potrebu za punim i iskrenim angažovanjem u dijalogu sa Prištinom. Napredak u tom procesu biće označen kao jedan od ključnih preduslova za otvaranje novih poglavlja u pristupnim pregovorima.
Ekonomija i reforme - stabilni pokazatelji, ali slab tempo
Na ekonomskom planu očekuje se da izveštaj ponovo oceni da Srbija ima funkcionalnu tržišnu privredu sa stabilnim rastom, ali i da su reforme neujednačene.
Prema podacima Evropske banke za obnovu i razvoj, rast BDP-a Srbije u 2023-2024. iznosio je oko 3,8 odsto, ali i dalje postoje strukturni izazovi, od niske produktivnosti do ograničenog inovacionog potencijala.
Evropska komisija verovatno će naglasiti da su zakonske reforme važne, ali da njihova implementacija u praksi ostaje najveći izazov.
Koliki je značaj ovog izveštaja?
Izveštaj Evropske komisije nije samo tehnički dokument, već i politički signal. Pozitivne ocene mogu ubrzati pregovore i pristup fondovima EU, dok kritičan ton često usporava proces i smanjuje kredibilitet reformi u očima država članica.
U geopolitičkom kontekstu, proširenje EU na Zapadni Balkan ponovo je dobilo na značaju nakon ruske agresije na Ukrajinu. Ipak, Komisija insistira da proces ne može biti automatizovan, članstvo mora biti zasluženo stvarnim reformama, a ne samo političkim deklaracijama.
Šta slediti nakon 4. novembra?
Kada izveštaj bude objavljen, ključno će biti videti koliko je Srbija sprovela preporuke iz prethodnog ciklusa, da li je Komisija pooštrila ocene o stanju demokratije i kakav ton koristi u delu o dijalogu sa Prištinom i usklađivanju spoljne politike.
Reakcije vlasti u Beogradu i institucija EU pokazaće da li Srbija ima spremnost da se reformski proces ubrza ili će još jednom ostati u zoni deklarativne posvećenosti evropskim integracijama, bez vidljivih rezultata.
Nakon objavljivanja izveštaja Evropske komisije 4. novembra, ključni korak sledi u decembru, kada će države članice EU razmatrati nalaze i preporuke u okviru Saveta za spoljne poslove.
Na osnovu ocena iz izveštaja, Savet može odlučiti o daljim koracima Srbije, od otvaranja novih poglavlja u pregovorima, preko zadržavanja procesa na trenutnom nivou, do uslovljavanja napretka konkretnim reformama. Odluke se donose konsenzusom svih 27 država članica, dok Evropski parlament paralelno usvaja rezolucije koje, iako nisu pravno obavezujuće, imaju snažnu političku težinu.
Ovaj proces znači da izveštaj Komisije predstavlja samo analitičku i političku osnovu, dok stvarne odluke o budućnosti Srbije u pristupanju EU donose zemlje članice na decembarskom zasedanju.
U međuvremenu, Srbija ima mogućnost da sprovede preporuke i pripremi teren za dalji napredak u pregovorima.
(EUpravo zato.rs)