Rumunija je u poslednje tri i po decenije, od kraja diktature Čaušeskua, više puta prolazila kroz državne krize.
Bile su tu "Minerijade" 1990./91 - politički inscenirani napadi rudara na Bukurešt sa ciljem gušenja demokratskih težnji nakon pada komunizma. Zatim kriza 2012., kada su korumpirani političari mesecima vodili borbu za moć s tadašnjim predsednikom Trajanom Bašeskuom, piše Dojče vele.
I ovih dana, nedelja i meseci Rumunija se nalazi u dubokoj državnoj i političkoj krizi, izazvanoj poništenim predsedničkim izborima iz novembra 2024. godine.
Ali, ovo nije samo još jedna kriza.
Ono što je sada drugačije jeste da nikada od 1990. desno-ekstremne, antizapadne i proruske snage u Rumuniji nisu imale toliku podršku kao sada. Nikada od 1990. rumunsko društvo nije izgledalo tako razočarano i obeshrabreno kao danas.
Odraz tog raspoloženja bili su nasilni protesti prošle nedelje u Bukureštu.
Pristalice desničarskih stranaka divljale su ulicama, uništavale trgovine i kafiće i sukobljavale se sa policijom. Iako je u protestima učestvovalo samo nekoliko stotina ljudi, scene kakve nisu viđene u rumunskoj prestonici godinama možda su bile upozorenje na ono što dolazi.
Izborna komisija isključila Đorđeskua
Povod nemirima bila je odluka rumunskog Centralnog izbornog povereništva (BEC) da isključi, kako piše DW, proruskog desničarskog ekstremistu Kalina Đorđeskua iz ponovljenih predsedničkih izbora u maju.
Naime, Đorđesku je svojim izjavama prekršio obavezu predsednika da štiti Ustav i demokratiju i zato mu nije dopušteno da se kandiduje. Đorđesku je podneo žalbu na tu odluku Ustavnom sudu, koji ju je ovoga utorka jednoglasno odbacio. Na tu odluku više nema prava žalbe.
Đorđesku je krajem novembra 2024. pobedio u prvom krugu tadašnjih predsedničkih izbora - a prema današnjim anketama, i dalje bi bio najizgledniji kandidat za pobedu.
Ustavni sud je isprva proglasio izbore valjanima, ali ih je kasnije poništio, navodeći da su se pojavile nove informacije.
Konkretno, utvrđeno je da je Đorđesku svoju predizbornu kampanju finansirao ilegalno te da je Rusija preko digitalnih napada pokušala uticati na izbore u njegovu korist.
Dok je ilegalno finansiranje kampanje javno dokumentovano, ruska izborna intervencija još nije dokazana.
Međunarodne posledice slučaja Đorđesku
Slučaj Đorđesku poprimio je međunarodne razmere kada ga je američki potpredsednik J.D. Vans sredinom februara na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji iskoristio kao "dokaz" da je Evropa u celosti nedemokratska.
Osim toga, Đorđeskua podržava i Ilon Musk, koji je njegovu diskvalifikaciju na platformi X nazvao "ludošću".
Đorđesku je onemogućavanje njegove kandidature prikazao kao "direkatn udarac u srce svetske demokratije".
"Europa je sada diktatura, a u Rumunii vlada tiranija", kazao je on.
Istrage protiv zaverenika
Ali rumunska javnost nije uzburkana samo zbog slučaja Đorđesku.
Prošle nedelje posebna državna tužiteljka za organizovani kriminal i terorizam (DIICOT) objavila je da istražuje grupu od šest osoba uključujući jednog 101godišnjeg generala u penziji zbog pokušaja rušenja državnog poretka.
Zbog istog kaznenog dela pre nekoliko nedelja izdat je nalog za hapšenje rumunskog vođe plaćenika Horacija Potre, ali njegovo trenutno boravište je nepoznato.
"Vlad Nabijač na kolac"
Zapravo su i Đorđesku i navodni pučisti otkačene i groteskne figure, piše Dojče vele.
Đorđesku, desničarski ekstremista sa ezoteričnim sklonostima, jasno kaže da želi "da ukine sistem" i političku elitu.
Istovremeno tvrdi da je on već predsednik Rumunije te da se kroz njega celi rumunski narod kandiduje za najvišu državnu funkciju.
Prikazuje se kao hrišćanski Mesija i obećava da će Rumuniju uzdići u svetsku silu. Uz to, najavljuje da će se kao predsednik zalagati za podelu "izmišljene države" Ukrajine između Rumunije, Rusije, Mađarske i Poljske.
Još bizarnije ideje imaju "pučisti", čija je zavera navodno razotkrivena prošle nedelje.
Nazivaju se "Zapovedništvo Vlad Nabijač na kolac" - prema srednjovjekovnom vlaškom vojvodi (1431.-1476.), koji je istorijski uzor fiktivnog lika Drakule.
Umesto Rumunije, oni žele da osnuju državu pod nazivom "Getia", kojom bi upravljalo vojno i "energetsko-informacijsko" vođstvo i "Veće mudraca".
Hronični nedostatak volje za reformama
Međutim, sadašnja državna kriza u Rumuniji nije uzrokovana ovim neverovatnim besmislicama, koje podsećaju na fašističku legionarsku ideologiju iz vremena između dva svetska rata i na megalomansku Čaušeskuovu diktaturu. Pravi uzrok krize je hronični nedostatak političke volje za reformama te transparentnom i održivom upravom, sa svim posledicama koje iz toga proizlaze.
Iako se Rumunija makroekonomski značajno razvila u poslednjim decenijama, mnoge ruralne regije ostavljene su u zapećku i iz njih se ljudi masovno iseljavaju.
Korupcija, klijentelizam, osobno bogaćenje političkih elita, politički pritisci na pravosuđe i netransparentnost državne uprave i dalje su široko rasprostranjeni. Razvoj infrastrukture napreduje sporo i često bez jasnog plana.
Veliki problem predstavljaju i decenijama zanemarene reforme u obrazovnom sistemu, kao i nekompetentno izveštavanje mnogih medija.
Desničarski ekstremisti poput Đorđeskua često šire drastične laži i dezinformacije u svojim javnim nastupima i intervjuima, a novinari im retko protivreče ili sprovode provere činjenica.
Upitne metode vlasti
Bivši rumunski predsjednik Klaus Johanis, koji je nedavno odstupio s dužnosti, 2014. je obećao duboke reforme u zemlji, ali umesto toga, povukao se u pasivnost. Tokom njegova dva mandata došlo je do zaustavljanja pravosudnih reformi, slabljenja borbe protiv korupcije i stalnih političkih kriza.
U takvom kontekstu, uz nedostatak političkih alternativa, biračko telo se sve više okretalo desničarskim ekstremnim strankama - koje su na parlamentarnim izborima u decembru 2024. osvojile oko 35 posto glasova.
Uplašena ovim trendom, rumunska politička elita povukla je poteze koji izazivaju prigovore da se sada protiv antidemokratskog predsedničkog kandidata bori antidemokratskim sredstvima. Mnoge mere preduzete protiv njega zaista su upitne.
Na primer, protiv njega se vodi kaznena istraga od februara 2022. zbog veličanja legionarskog pokreta - ali to ga nije sprečilo da se kandiduje na predsedničkim izborima u novembru 2024.
Takođe, planovi puča "Zapovedništva Vlad Nabijač na kolac" godinama su slobodno dostupni na internetu, a tajne službe i pravosuđe nisu reagovali.
Publicistica Joana Ene Dogoiu s portala Spotmedia upozorava da se Rumunija nalazi u dubokoj krizi, s oslabljenom i otupljenom demokratijom, polarizovanim društvom, oslabelim institucijama i ogromnim nepoverenjem između birača i političke klase.
"To su pravi problemi, Đorđesku je samo iskoristio priliku. Ako ti problemi ostanu, pitanje je vremena kada će se pojaviti novi profiter", ukazala je ona.
(M.A./EUpravo zato/index.hr)