Socijaldemokrate danske premijerke Mete Frederiksen osvojile su najviše glasova na parlamentarnim izborima, ali ujedno i najslabiji rezultat još od 1903. godine, tako da njen koalicioni blok nije uspeo da obezbedi većinu.

Sa 21,9% glasova, premijerkina stranka i dalje ima ubedljivo najviše mandata, ali je levi blok znatno ispod 90 mesta potrebnih za formiranje većine.

Socijaldemokrate su na vlasti od 2019. godine, a Frederiksenova je pristalicama rekla da joj je "žao što nismo osvojili više glasova".

Glavni desničarski rival, Liberalna stranka Venstre, takođe je ostvarila najgori rezultat u poslednjih sto godina, sa svega 10,1%, zaostavši iza Zelene levice (SF).

Frederiksenova i dalje ima šansu da ostane na vlasti i osvoji treći mandat. Međutim, u Danskoj se tradicionalno upravlja kroz koalicione vlade, pa sada slede teški pregovori koji mogu da potraju danima ili nedeljama.

Na izborima je učestvovalo 12 političkih partija, a trka je bila izuzetno tesna do samog kraja.

Levičarski "crveni blok" je osvojio ukupno 84 mandata, čime je stekao malu prednost nad desnim "plavim blokom", sa 77 mesta.

Ipak, nijedan blok nije dostigao potrebnih 90 mandata.

"Odgovorna sam za ovu divnu zemlju gotovo sedam godina. I dalje sam spremna da preuzmem odgovornost kao premijerka Danske", poručila je Mete Frederiksen.

Međutim, stranka Moderati, koja ima 14 mandata, sada dobija ključnu ulogu u formiranju vlasti, a sva pažnja usmerena je na njenog lidera, bivšeg premijera Larsa Rasmusena.

On je predvodio pregovore Grenlanda sa Sjedinjenim Državama.

Tokom izborne noći je poručio da favorizuje formiranje vlade preko političkog centra.

"Mi stojimo u sredini. Spremni smo", rekao je.

Ovo je težak izborni rezultat za Frederiksenovu, kojoj je nakon šest godina na vlasti opala popularnost, iako većina Danaca smatra da je dobro vodila zemlju kroz međunarodne krize.

Izbori su održani u trenutku kada je predsednik SAD Donald Trump više puta pretio da će preuzeti kontrolu nad Grenlandom, inače autonomnom teritorijom Danske.

Frederiksenova (48) je raspisala izbore ranije nego što se očekivalo, računajući na veću podršku zbog načina na koji je reagovala na Trampove pretnje.

Ipak, kampanju su obeležile i brojne unutrašnje teme, kao što su troškovi života, stanje ekonomije i socijalna pitanja, ali i zabrinutost zbog visokog nivoa pesticida u pijaćoj vodi, kao i uticaj poljoprivrede na klimatske promene.

(EUpravo zato/BBC)