Dan proširenja u Briselu: Evropski komitet regiona otvara vrata kandidatima za članstvo

Dan proširenja okuplja predstavnike EU institucija, zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, sa posebnim fokusom na razmenu iskustava, izazove i najbolje prakse u procesu evropskih integracija.

Zgrada Evropske komisije u Briselu Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

U Briselu je počeo Dan proširenja (Enlargement Day), vodeći događaj Evropskog komiteta regiona (CoR) posvećen politici proširenja EU, dijalogu i razmeni najboljih praksi.

Dvodnevni skup okuplja predstavnike EU institucija, zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, sa posebnim fokusom na razmenu iskustava, izazove i najbolje prakse u procesu evropskih integracija.

Prvog dana, 27. maja, biće održane sesije zajedničkih konsultativnih komiteta (JCC) sa Crnom Gorom, Albanijom i Severnom Makedonijom, kao i radne grupe sa predstavnicima Kosova*, Moldavije, Ukrajine i Turske, koji su prisutni u Briselu, javlja reporter EUpravo zato sa lica mesta.

Foto: EUpravo zato.rs

Drugog dana, 28. maja, održava se plenarna sesija pod nazivom "Decentralizacija kao ključ uspeha procesa proširenja", u kojoj će učestvovati brojni zvaničnici EU i zemalja regiona, uključujući izvestioce, gradonačelnike i članove nacionalnih i regionalnih tela.

U fokusu događaja su teme kao što su decentralizacija, energetska tranzicija, vladavina prava i prilagođavanje zakonodavstvu EU, a razgovaraće se i o tome da li proširenje EU zahteva novu strategiju.

Koliko košta proširenje EU?

Na osnovu procena koje obuhvataju dostupne podatke do 2020. godine, ukupan trošak proširenja na sve zemlje regiona iznosio bi oko 35 milijardi evra u okviru sedmogodišnjeg budžetskog ciklusa. To predstavlja oko 3.3 posto tekućeg višegodišnjeg finansijskog okvira EU. Ukupan trošak postaje manji kada se uračunaju obavezni doprinosi budućih članica budžetu EU. Tada neto trošak opada na 26 milijardi evra, što predstavlja svega 2,4 odsto budžeta. Na nivou građana EU, ovaj izdatak iznosi u proseku oko 5,8 evra godišnje - 0,02 odsto bruto nacionalnog dohotka država članica.

Posebno mesto zauzima završna konferencija projekta "EU za energetsku tranziciju: Sporazum gradonačelnika na Zapadnom Balkanu i u Turskoj", koji je podržan od strane EU i nemačke vlade. Tokom završne konferencije, različite zainteresovane strane će razgovarati o rezultatima projekta i daljim mogućnostima za podršku Zapadnom Balkanu i Turskoj u klimatskim akcijama i energetskoj tranziciji.

Akcija okuplja gradove i udruženja Zapadnog Balkana, Mrežu udruženja lokalnih vlasti Jugoistočne Evrope, Sporazum gradonačelnika EU, Globalni sporazum gradonačelnika, Evropsku komisiju, nemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, Centralnu agenciju za upravljanje projektima i Evropski komitet regiona.

"Region mora da pokaže političu zrelost za prijem u EU"

Generalni sekretar Saveta za regionalnu saradnju Amer Kapetanović u intervjuu za EUpravo zato rekao je da su evropske integracije ponovo na stolu u Briselu, ali i da region mora pokazati više političke zrelosti i reformskog kontinuiteta.

U razgovoru govori o konkretnim pomacima, izazovima, potencijalu Plana rasta i porukama koje Zapadni Balkan i EU treba da razmene upravo sada, kada se pitanje proširenja ponovo otvara s više pažnje. Na početku je dao pregled koliko je Zapadni Balkan danas bliži članstvu u EU, nego, recimo, pre pet godina.

"Rekao bih da je region danas bliži članstvu nego pre pet godina, ali još uvek nedovoljno blizu da možemo reći da jasno vidimo ciljnu liniju. Bliži smo po tome što je evropska perspektiva Zapadnog Balkana konačno vraćena na dnevni red u Briselu, i to ne samo kao politička fraza, već kao deo konkretnih inicijativa, poput Plana rasta EU za region. Taj plan, vredan oko 6 milijardi evra, ne samo da podstiče reforme, već i otvara pristup delovima jedinstvenog tržišta, što je do juče bilo nezamislivo", rekao je u intervjuu za naš portal.

Ipak, dodao je, smatra da je proces i dalje spor, fragmentisan, i prečesto zavisi od unutrašnjih političkih kalkulacija i šire geopolitičke klime.

"Dok su neke članice EU ponovo otkrile značaj proširenja, druge su još uvek oprezne. S druge strane, i region mora da pokaže više zrelosti, reformskog kontinuiteta i međusobne solidarnosti", izjavio je Kapetanović.

(EUpravo zato.rs/J.N.)