Šta Zapadni Balkan mora da ispuni za članstvo u EU? Na Samitu u Tirani čuli su se konkretni uslovi, deo upućen i Srbiji

Samit u Tirani stavio je poseban fokus na proširenje EU, energetske izazove, bezbednost i stratešku saradnju, uz naglašenu potrebu da se odgovori na savremene krize kolektivnim i odlučnim potezima.

Foto: European Political Community

U svetlu brojnih globalnih izazova, uključujući rat u Ukrajini i rastuće napetosti koje podrivaju međunarodni poredak zasnovan na pravilima, lideri Evrope okupili su se u Tirani na šestom samitu Evropske političke zajednice kako bi poslali poruku jedinstva, saradnje i zajedničkog delovanja.

Pod sloganom "Nova Evropa u novom svetu: ujedinjenost – saradnja – zajednička akcija", samit je okupio predstavnike 47 evropskih zemalja, uključujući sve lidere sa Zapadnog Balkana i ključne institucije Evropske unije.

Sastanak je održan u politički i bezbednosno složenom trenutku, u kojem evropska ideja integracije dobija novu težinu. Samit je stavio poseban fokus na proširenje EU, energetske izazove, bezbednost i stratešku saradnju, uz naglašenu potrebu da se odgovori na savremene krize kolektivnim i odlučnim potezima.

Posebnu pažnju dobili su odnosi Evropske unije sa zemljama Zapadnog Balkana, čija evropska perspektiva, iako formalno neupitna, sve više zavisi od političke volje unutar same Unije, ali i od domaće reforme i regionalne stabilnosti.

Evropsku uniju su predstavljali predsednik Evropskog saveta Antonio Košta, koji je zajedno sa premijerom Albanije Edijem Ramom predsedavao skupom, kao i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola i visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas.

U uvodnom obraćanju Košta je poručio da će EU "ostati pouzdan partner, predvidiv partner u evropskoj integraciji, u ekonomskoj i energetskoj saradnji, u bezbednosti i odbrani, u zaštiti naše klime".

"Evropa mora da ulaže više u sopstvenu odbranu, jer smo naučili da je mir bez odbrane samo iluzija", ocenio je.

Edi Rama je u govoru pozvao na kreiranje nove evropske vizije koja seže dalje od vojne bezbednosti.

"Neprijatelji mira ne bi trebalo da nas uvlače u veličanje oružja. Mi smo ovde na Balkanu preživeli rat, bombe, teritorijalne sukobe, razaranja i potrese. To se dogodilo u našem životu, a ne u nekoj dalekoj crno-beloj arhivi dokumentarnih filmova. I shvatili smo da mir nema konkurenciju. Možda je to razlog zašto se ovde najviše nadamo toj drugoj Evropi", poručio je on.

Foto: Printscreen/X/Edi Rama

Evropski lideri su nastojali da pošalju uverljive poruke o posvećenosti proširenju. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da Unija ne samo da podržava politički put regiona, već i konkretno ulaže u njegovu infrastrukturu, energetsku tranziciju i povezivanje sa evropskim tržištem.

"Gradimo infrastrukturu koja će u budućnosti služiti jednoj uniji", poručila je Fon der Lajen, aludirajući na buduće članstvo zemalja regiona.

Predsednik Francuske Emanuel Makron, inače inicijator Evropske političke zajednice kao političkog okvira, istakao je juče da treba preduzeti veće korake na integraciji zemalja Zapadnog Balkana u EU, ali i da se koordinira povodom pretnji koje dolaze spolja.

Poslata poruka da je EU raspoloženija za proširenje više nego ranije

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je tokom Samita Evropske političke zajednice u Tirani iz evropskih institucija poslata bitna poruka da je ona raspoložena za proširenje više nego što je to bio slučaj ranije kao i da je rečeno ukoliko zemlje kandidati za članstvo u EU budu uradile svoj posao, mogu računati na podršku na tom putu.

Prema njegovim rečima, Samit u Tirani je bio i prilika da razgovara sa mnogim evropskim zvaničnicima, ali i da razgovara o realizaciji konkretnih infrastrukturnih projekata, kao što je izgradnja gasnog interkonektora između Srbije i Severne Makedonije.

"Razgovarali smo i o nekim konkretnim projektima koji se tiču infrastrukturnih veza, a to je interkonektor sa Severnom Makedonijom, da bismo mogli da razmišljamo o dodatnim gasnim priključcima u budućnosti. Razgovarali smo i o drugim infrastrukturnim projektima, o celoj Agendi rasta i o Jedinstvenom evropskom prostoru za plaćanje – SEPA", rekao je Vučić.

Predsednik je istkao da je jedan od najvažnijih sastanaka danas bio sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, navodeći da se sa njim dogovorio da se uskoro čuju i vide.

"To je velika stvar za Srbiju, videćemo tačno kada će to biti jer zavisi od njegovih obaveza", naveo je Vučić.

Napomenuo je da novi nemački kancelar ima dobar tim i da sve one koji se nalaze u nemačkom ministarstvu spoljnih poslova poznaje već decenijama.

"To su izvanredni, izuzetni profesionalci i verujem da će doneti značajan doprinos daljem napretku i razvoju naših odnosa", naveo je Vučić.

Dijalog Beograda i Prištine

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da će se naredne nedelje razgovarati o tome kako da se pristupi dijalogu Beograda i Prištine.

"Očekujemo normalizaciju odnosa. Juče sam pričala sa Aleksandrom Vučićem i Vjosom Osmani o tome šta moćemo da uradimo. Naredne nedelje ćemo videti kako da pristupimo", rekla je Kalas novinarima pred Samit Evropske političke zajednice.

Samit u Tirani potvrdio je da proširenje više nije tehnički proces ograničen na birokratske uslove, već strateško pitanje koje oblikuje budućnost celog kontinenta. I dok lideri EU šalju poruke podrške, lideri Zapadnog Balkana upozoravaju da strpljenje nije neograničeno.

Ostaje da se vidi da li će samit u Tirani zaista označiti novu dinamiku evropske integracije ili će, poput prethodnih, ostati upamćen više po deklaracijama nego po prekretnicama. Za sada, evropska perspektiva Zapadnog Balkana ostaje živa — ali i dalje podložna političkim izazovima, kako unutar EU, tako i u samom regionu.

 (EUpravo zato.rs)