Evropska komisija pozvaće zemlje Evropske unije da brzo postignu dogovor o najhitnijim potrebama u oblasti odbrane, s ciljem pokretanja "projekata na pan-evropskom nivou velikih razmera", navodi seu nacrtu dokumenta koji bi trebalo da bude objavljen sledeće nedelje.
Dokument o budućnosti evropske odbrane poslednji je u nizu koraka koji imaju za cilj da omoguće Evropi da ubrzano pojača svoju odbranu iz straha od ruskog napada i sumnje u budućnost zaštite SAD, preneo je Rojters.
Takođe se navodi da "Evropa ne može da uzme američku bezbednosnu garanciju zdravo za gotovo i mora značajno da pojača svoj doprinos" da bi održala snagu NATO, transatlantskog bezbednosnog saveza.
Dokument rezimira i proširuje predloge predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen od prošle nedelje da se evropskim zemljama olakša brzo povećanje potrošnje za odbranu, što su lideri Evropske unije odobrili na samitu. Dokument identifikuje oblasti u kojima Evropa ima "praznine u kapacitetima", kao što su odbrana od vazdušnih i raketnih napada, artiljerija, municija i rakete, dronovi, vojni transport, veštačka inteligencija, sajber ratovanje i zaštita infrastrukture.
Takođe se navodi da će na članicama biti da odluče koje projekte treba pokrenuti kako bi rešile najhitnija i najkritičnija pitanja. U papiru se kaže da će Komisija predložiti produbljivanje evropskog jedinstvenog tržišta za odbranu, "posebno kroz veću jasnoću u vezi sa nabavkom i pojednostavljivanjem i harmonizacijom regulative". Napomena je da bi Evropska unija trebalo da razmotri uvođenje evropske prednosti u javne nabavke za strateške sektore povezane sa odbranom.
Sedam kritičnih praznina
Komisija je navela sedam oblasti u kojima postoje „različiti kritični projekti kapaciteta“ i u kojima zemlje EU moraju da prioritetizuju zajednička ulaganja, jer imaju posledice za celu EU. Projekti koji bi mogli biti označeni kao projekti od zajedničkog interesa mogli bi imati koristi od dodatnog EU finansiranja i izuzeća od ekoloških regulativa.
Oblasti koje su uglavnom poznate kao problemi od zajedničkog interesa za Evropljane uključuju:
• Vazdušna i raketna odbrana: integrisani, višeslojni sistem odbrane od vazdušnih i raketnih pretnji (krstareće rakete, balističke i hipersonične rakete, avioni i bespilotne letelice) koji je u potpunosti integrisan u NATO komandni i kontrolni sistem.
• Sistemi artiljerije: napredni vatreni sistemi, uključujući modernu artiljeriju i dugometne raketne sisteme dizajnirane za precizne napade na ciljeve na zemlji.
• Municija i rakete: strateške zalihe municije, raketa i komponenti zajedno sa dovoljnom proizvodnom kapacitetu odbrambene industrije kako bi se osigurala pravovremena dopuna.
• Dronovi i sistemi za borbu protiv dronova: flota bespilotnih sistema, uključujući vazdušne, kopnene, površinske i podvodne uređaje koji mogu biti kontrolisani daljinski ili raditi autonomno koristeći napredni softver i senzore.
• Vojna mobilnost: EU-široka mreža kopnenih koridora, aerodroma, morskih luka i podržavajućih elemenata i usluga koji omogućavaju brzo i besprekorno transportovanje trupa i vojne opreme širom EU i partnerskih nacija.
• Veštačka inteligencija, kvantne tehnologije, sajber i elektronski rat: odbrambene aplikacije koje koriste vojnu veštačku inteligenciju i kvantno računarstvo; EU-široki napredni elektronski sistemi dizajnirani da: a) zaštite i obezbede upotrebu elektromagnetnog spektra za kopnene, vazdušne, svemirske i pomorske snage i operacije; b) suzbiju, ometaju i uskraćuju upotrebu elektromagnetnog spektra od strane protivnika; c) zaštite slobodu delovanja u sajber prostoru i obezbede nesmetan pristup sajber kapacitetima.
• Strateški omogućavači, borbene sposobnosti i zaštita kritične infrastrukture: uključujući, ali ne ograničavajući se na strateški prevoz u vazduhu i vazdušno-vazdušne punionice, pomorsku svest, borbene sposobnosti (vazdušne, kopnene i pomorske), svemirski štit i istočnu granicu za zaštitu kopnenih granica.
(EUpravo zato.rs)