Samitom u prestonici Nemačke obeležava se desetogodišnjica Berlinskog procesa: Potpisani važni dokumenti, evo i koji

Deseti samit Berlinskog procesa održava se danas u Berlinu, a Srbiju predstavlja premijer Srbije Miloš Vučević. Učesnici Samita Berlinskog procesa potpisali su Deklaraciju podrške Akcionom planu o zajedničkom regionalnom tržištu, kao i Sporazum o pristupu visokom obrazovanju.

Bruno Coelho / Panthermedia / Profimedia Brandenburška kapija, jedan od simbola nemačke prestonice, Berlina

Berlinski proces, pokrenut 2014. godine, predstavlja ključni okvir za ekonomsko i političko povezivanje zemalja Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom, promovišući regionalnu saradnju i održivi ekonomski rast. Pokrenut je na inicijativu nekadašnje kancelarke Nemačke, Angele Merkel kako bi se region Zapadnog Balkana približio EU.

Danas se obeležava deset godina Berlinskog procesa  pa su se u Berlinu okupili lideri Zapadnog Balkana, dok Srbiju predstavlja predsednik Vlade, Miloš Vučević.

Teme  na kojima se samit fokusira tokom obeležavanja desetogodišnjice Berlinskog procesa su stvaranje jedinstvenog regionalnog tržišta, zelena agenda, kao i saradnja u oblasti visokog obrazovanja.

Skup su otvorili nemački kancelar Olaf Šolc i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

"EU kompletna jedino sa Zapadnim Balkanom"

EU je kompletna jedino sa Zapadnim Balkanom, poručio je na otvaranju Samita nemački kancelar Olaf Šolc.

Šolc je istakao da svi znaju da je region Zapadnog Balkana i dalje oblikovan sukobima iz prošlosti, kao i da je vreme da se oni prevaziđu i da se region okrene prema budućnosti.

"Zato želim da poručim našim prijateljima iz Beograda i Prištine – nemojte dopustiti da vas prošlost odvrati od puta ka mirnoj i prosperitetnoj budućnosti. I dalje sam uveren da ta budućnost leži u EU, a da tamo vodi samo jedan put – potpuno sprovođenje sporazuma koje ste već postigli. Opredeljeni smo za rešavanje bilateralnih pitanja u duhu saradnje i miroljubivim sredstvima. To je ono za šta se Berlinski proces zalaže", naveo je nemački kancelar.

On je pohvalio je deblokadu CEFTA sporazuma o slobodnoj trgovini, jer to omogućava aktiviranje nekoliko drugih sporazuma, poput sporazuma o radnim dozvolama i rutama e-trgovine.

"Deblokada CEFTA sporazuma nije jedina odluka koju donosimo danas. Potpisaćemo i dva dokumenta koja će ljudima olakšati svakodnevni život. Prvi, novi akcijski plan za zajedničko regionalno tržište, temeljni dokument za dalje produbljivanje privredne integracije. Obuhvatajući i socijalne i radne aspekte saradnje i mobilnosti, ovo će učiniti prekogranični rad manje komplikovanim i značajno će vas približiti standardu EU", pojasnio je Šolc.

"Dobro je biti sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana"

Fon der Lajen izjavila da će se tokom Samita razgovarati o dosadašnjim dostignućima, ali i budućnosti u kojoj su svih šest partnera sa Zapadnog Balkana deo EU.

Fon der Lajen je na društvenoj mreži X istakla da se ovogodišnjim Samitom obeležava 10 godina Berlinskog procesa i poručila da je zato "dobro biti u Berlinu sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana".

"Da se ​​osvrnemo na naša dostignuća, ali posebno da gledamo napred. Ka budućnosti u kojoj su svih šest zapadnobalkanskih partnera deo naše Unije", poručila je Fon der Lajen.

Srpski premijer Vučević učestuje na panelima o regionalnoj saradnji i zajedničkom tržištu, kao i Zelenoj agendi i energetici. 

On se danas sastao i sa francuskim ministrom za Evropu Benjaminom Hadadom, kao i sa mađarskim premijerom, Viktorom Orbanom.

On je nakon sastanka sa Orbanom na svom Instagram nalogu objavio:

"Srdačan razgovor sa premijerom Viktorom Orbanom, iskrenim prijateljem Srbije, tokom samita Berlinskog procesa", naveo je Vučević.

Šefica nemačke diplomatije je tokom pripremnih sastanaka najavila da bi ovogodišnji skup mogao da bude prekretnica po pitanju o evrointegracija i privredne saradnje Zapadnog Balkana.

Ona je optimistična na osnovu novih ugovora u okviru CEFTA sporazuma o slobodnoj trgovini o kojima se danas razgovara, ali i odluke Prištine da nakon godinu i po ukine zabranu plasmana srpske robe na teritoriju Kosova i Metohije.

Domaćini skupa prethodnih godina pozovali su lidere Zapadnog Balkana na saradnju, rešavanje problema dijalogom, kao i da se zajedničkim naporima približe Evropskoj uniji, a to su učinili i danas.

Potpisani dokumenti o regionalnom tržištu i visokom obrazovanju

Kako je prethodno najavljeno, potpisani su i Deklaracija podrške Akcionom planu o zajedničkom regionalnom tržištu i Sporazum o pristupu visokom obrazovanju.

Dokumenta su, kako je preneo rts, u prisustvu nemačkog kancelara Olafa Šolca i predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, potpisali premijer Miloš Vučević, premijer Crne Gore Milojko Spajić, premijer Albanije Edi Rama, predsedavajući Predsedništva BiH Borjana Krišto, predsednik vlade Severne Makedonije Hristijan Mickoski i premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti.

O Berlinskom procesu

Od 2014.godine kada je pokrenut, Berlinski proces je održavan u raznim gradovima Evrope - Londonu, Beču, Parizu, Poznanju i drugim gradovima.

Dlavni ciljevi Samita su ekonomska saradnja kroz produbljivanje zajedničkog regionalnog tržišta, energetska sigurnost i tranzicija, zeleni program za usklađivanje regiona sa ciljevima EU, kao i  povećanje povezanosti kroz infrastrukturne projekte.

Tokom proteklih deset godina, Berlinski proces se menjao i napredovao pa sada uključuje sastanke ministara i brojne prateće događaje kao što su Digitalni samit, Biznis forum, Forum mladih, Forum civilnog društva i Forum o rodnoj ravnopravnosti.

Nedavno je povodom obeležavanja deset godina Berlinskog procesa, u Berlinu je održan Privredni forum Zapadni Balkan kao ekonomski prostor na putu ka EU - 10 godina Berlinskog procesa. 

Tom prilikom, predsednik Nemačko-srpske privredne komore Milan Grujić, izjavio je da je Berlinski proces pokazao koliko je važna saradnja između zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije, ne samo na političkom, već i na ekonomskom planu.

Organizatori Privrednog foruma kreirali su i Zajednički dokument 10 godina Berlinskog procesa - Ocena iz privredne perspektive i naredni koraci koji otkriva ključne izazove i pravce buduće saradnje među zemljama Zapadnog Balkana i Evropske unije.

Jedan od glavnih aspekata koje dokument naglašava, jeste potreba za dodatnim podizanjem svesti o Evropskoj uniji kao zajednici vrednosti, kao i da investitori iz EU i lokalna privreda imaju značajnu ulogu u promovisanju prednosti članstva u EU, kao što su slobodno kretanje ljudi, kapitala, usluga i robe unutar jedinstvenog tržišta.

(M.A./EUpravo zato)