Hrvatska ima očekivanja od nove vlasti u Srbiji, ali i Crne Gore: Plenković najavio da "neće biti popuštanja zahteva"

Rešavanje pitanja nestalih i drugih bilateralnih sporova ključno je za evropski put Srbije i Crne Gore, poručuje Plenković i najavljuje da Hrvatska neće popuštati kada je reč o zahtevima za članstvo Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Andrej Plenković Foto: Shutterstock
  • Plenković poručuje da Hrvatska od Srbije i Crne Gore očekuje ozbiljniji pristup bilateralnim sporovima, posebno pitanju nestalih osoba.
  • Zagreb navodi da je identifikovao 353 posmrtna ostatka, dok se još traga za 1.725 osoba, a za Crnu Goru traži podatke o 14 nestalih.
  • Hrvatska otvorena pitanja vezuje za pregovaračka poglavlja 23 i 31, uz poruku da bez njihovog rešavanja nema napretka ka EU.

Rešavanje bilateralnih sporova jedan je od važnih preduslova za napredak zemalja kandidata na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Iako se od država koje teže članstvu prvenstveno očekuje sprovođenje reformi, usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom i jačanje vladavine prava, iskustvo zemalja Zapadnog Balkana pokazuje da nerešena pitanja sa susedima mogu značajno da uspore, pa čak i blokiraju pregovarački proces.

To pitanje je u fokus ponovo vratio hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je u Vukovaru, tokom obeležavanja godišnjice stradanja grada, poručio da Hrvatska neće popuštati Srbiji i Crnoj Gori kada je reč o ispunjavanju zahteva na njihovom evropskom putu.

U prvom planu je pitanje nestalih iz rata u Hrvatskoj, za koje Zagreb već godinama traži konkretniju saradnju Beograda i Podgorice.

Plenković je izjavio da je Hrvatska do sada identifikovala 353 posmrtna ostatka branitelja i civila, dok se još traga za 1.725 osoba. Prema njegovim rečima, za završetak tog procesa neophodne su informacije o lokacijama grobnica i mestima na koja su posmrtni ostaci premeštani.

"Očekujemo od nove vlasti u Srbiji da u bilateralnom dijalogu ozbiljno pristupi problemu u vezi kojeg dosadašnje aktivnosti srpskih vlasti nisu bile na nivou koji smo očekivali i tražili", rekao je Plenković.

On je naglasio da Hrvatska nije dobila dovoljno informacija i da je pitanje nestalih povezano sa pregovaračkim poglavljem 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava. 

Kada je reč o Crnoj Gori, Plenković je naveo da Hrvatska čeka podatke o 14 nestalih osoba, uz poruku da neće biti popuštanja ni Beogradu ni Podgorici u ispunjavanju hrvatskih zahteva.

Sličnu poruku uputio je i šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman, koji je istakao da se članstvo u EU i zatvaranje pregovaračkih poglavlja ne mogu očekivati bez rešavanja otvorenih pitanja.

Zašto bilateralni sporovi mogu da uspore put ka EU?

Iako Evropska unija insistira na dobrosusedskim odnosima i rešavanju sporova dijalogom, države članice imaju značajnu ulogu u procesu proširenja. Za napredak u pregovorima i konačno pristupanje Uniji neophodna je njihova saglasnost, zbog čega bilateralna pitanja mogu postati ozbiljna politička prepreka.

Posetite EUmeter, platformu za praćenje napretka i procenu nivoa pripremljenosti Republike Srbije i ostalih zemalja kandidata u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Posebno su osetljiva pitanja koja se odnose na ratne zločine, nestale osobe, pravosuđe, manjinska prava i granice, jer se pojedina od njih direktno povezuju sa evropskim kriterijumima i pregovaračkim poglavljima.

Crna Gora rešila dva od osam zahteva Hrvatske

Crna Gora, koja je najdalje odmakla u pregovorima sa EU, u međuvremenu je napravila određene pomake u rešavanju sporova sa Hrvatskom.

Podgorica je prihvatila dva zahteva Zagreba koja se odnose na spomen-ploču u nekadašnjem logoru Morinj i preimenovanje gradskog bazena u Kotoru, koji je nosio ime Zorana Gopčevića.

Ipak, ostalo je još šest otvorenih pitanja. Među najvažnijima su sudbina 14 nestalih osoba, procesuiranje ratnih zločina, obeštećenje bivših logoraša, povraćaj imovine hrvatskim državljanima, pitanje školskog broda „Jadran“ i razgraničenje na području Prevlake.

Hrvatska ova pitanja povezuje sa pregovaračkim poglavljima 23 i 31, što znači da bi mogla da utiču i na dalji tok crnogorskih pregovora.

Bilateralni sporovi u regionu

Osim odnosa Hrvatske sa Srbijom i Crnom Gorom, nekoliko drugih sporova godinama opterećuje evropsku perspektivu Zapadnog Balkana.

- Beograd i Priština: Normalizacija odnosa, formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom i sprovođenje dogovora iz Brisela i Ohrida ostaju među ključnim pitanjima evropskog puta Beograda i Prištine.

- Severna Makedonija i Bugarska: Sporovi oko istorije, jezika i identiteta, kao i zahtev Sofije da Bugari budu uključeni u Ustav Severne Makedonije, i dalje predstavljaju prepreku za napredak Skoplja u pregovorima.

- Hrvatska i Slovenija: Spor oko granice u Piranskom zalivu ostao je nerešen uprkos arbitražnoj odluci iz 2017. godine. Slovenija je tokom hrvatskih pristupnih pregovora koristila mogućnost blokiranja pojedinih poglavlja, što je postalo jedan od najpoznatijih primera uticaja bilateralnih sporova na proširenje EU.

- Srbija i Hrvatska: Pored pitanja nestalih, odnose dve zemlje opterećuju i pitanja ratnih zločina, položaja manjina, granice na Dunavu i međusobnog suočavanja sa ratnim nasleđem.

Nerešeni bilateralni sporovi tako ostaju jedan od važnih izazova evropskog proširenja. Iskustvo regiona pokazuje da ispunjavanje reformskih kriterijuma nije uvek dovoljno za nesmetan napredak ka članstvu, ukoliko istovremeno ne postoji spremnost za rešavanje otvorenih pitanja sa susedima.

(EUpravo zato.rs)