Crna Gora je najavila uvođenje viza za državljane Rusije, Belorusije, Turske, Saudijske Arabije i Kine, a dok se očekuje dugoročna korist od Evropske unije, smatra se da će novi režim negativno uticati na crnogorsku ekonomiju i turizam.
Turistički radnik iz Crne Gore, Dragan Ivančević je istakao da očekuje da će eventualni gubici biti nadoknađeni dolaskom većeg broja turista sa zapadnoevropskog tržišta, dok ekonomista Stevan Gajević navodi da to neće biti lako i poručuje da evropske integracije jesu strateški cilj Crne Gore, ali da ne smeju značiti odricanje od prava da država štiti sopstvene ekonomske interese.
Odlukom da uvede vize za turiste iz ovih zemalja, Vlada Crne Gore je ispunila jedno od završnih merila za zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbednost, u okviru pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, kao i jednu od ključnih obaveza iz reformske agende.
Gajević je izjavio za Radio Crne Gore da će ova odluka imati negativan uticaj na domaću ekonomiju, a naročito na turizam.
"Crna Gora je mala i izrazito otvorena turistička privreda koja nema luksuz da administrativnim merama sužava tržište sa kojeg dolazi veliki broj gostiju, ali i vlasnika nekretnina, investitora i potrošača. Posledice se neće ogledati samo u manjem broju noćenja, već i u smanjenju prihoda hotela, restorana, avio-kompanija, prevoznika, kao i u manjem prilivu prihoda od PDV-a i akciza u državni budžet", rekao je Gajević.
Sličnog mišljenja je i turistički radnik iz Budve i član Odbora za turizam Privredne komore Crne Gore Dragan Ivančević, koji smatra da uvođenje novih administrativnih prepreka nije dobro za najvažniju privrednu granu zemlje.
"Turizam će zbog ove odluke pretrpeti određenu štetu, ali će Crna Gora dugoročno imati koristi kada postane punopravna članica Evropske unije", ocenio je Ivančević i istakao da očekuje da će eventualni manjak gostiju sa tržišta pogođenih viznim režimom biti nadoknađen dolaskom turista iz zapadne Evrope.
"Naš fokus mora biti usmeren ka zapadnoevropskom tržištu, odnosno tržištima koja mogu da obezbede dužu turističku sezonu. Istovremeno, ne smemo zanemariti ni zemlje regiona, niti druga tržišta sa kojih turisti dolaze na kraće odmore. Za svako tržište treba se boriti, jer je svako od njih važno za Crnu Goru".
Zamena turističkog tržišta
Gajević je ipak upozorio da zamena jednog turističkog tržišta drugim nije jednostavan proces.
"Teoretski je moguće nadoknaditi gubitak turista iz Rusije, Turske ili Kine gostima iz Poljske, Danske ili Holandije, ali to se ne postiže administrativnim odlukama. Potrebne su godine rada, ulaganja u promociju, razvoj novih avio-linija i ozbiljna marketinška strategija. Osim toga, turisti sa različitih tržišta imaju različita očekivanja i navike", naglasio je on i naveo da posledice neće osetiti samo turizam, već i tržište nekretnina, kao i sektor informacionih tehnologija.
Gajević ističe da evropske integracije ostaju strateški cilj Crne Gore, ali upozorava da one ne bi smele da znače odricanje od zaštite nacionalnih ekonomskih interesa.
"Smatram da Evropska unija, podižući administrativne barijere prema ostatku sveta, postaje zatvorenija, skuplja i manje konkurentna. Takve odluke ne štete samo Crnoj Gori, već i samoj Evropskoj uniji", rekao je Gajević.
On zaključuje da članstvo u Evropskoj uniji ostaje važan cilj, ali da je jednako važno očuvati suverenu državu koja vodi razumnu i odgovornu ekonomsku politiku.
(EUpravo zato/RTCG)