Finansijski paket, kojim se utvrđuju budžetski aranžmani koji će se primenjivati na Crnu Goru nakon njenog konačnog pristupanja Evropskoj uniji, usvojen je juče u Evropskoj komisiji, uz ocenu da to, nakon nedavnog dogovora država članica o početku izrade pristupnog ugovora, predstavlja još jedan značajan korak ka članstvu u Uniji.
Usvojeni paket se odnosi na Poglavlje 33 (Finansijske i budžetske odredbe) i njime se daje jasan pregled očekivanih finansijskih posledica pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
"Proširenje predstavlja verodostojnu i stratešku investiciju u stabilnost, jedinstvo i prosperitet Evrope. Napredak Crne Gore pokazuje da, uz kontinuirane reforme i političku posvećenost, proces pristupanja može postepeno prelaziti iz težnje u stvarnost," piše u saopštenju Evropske komisije u koje je EUpravo zato imao uvid.
Paket je, kako je objašnjeno, osmišljen sa ciljem da Crnoj Gori, kao korisnici sredstava i kao državi koja doprinosi zajedničkom budžetu, omogući puno učešće u politikama i budžetu Unije.
Sve finansijske posledice predstavljene u paketu zasnivaju se na predlogu Komisije za dugoročni budžet Unije od 16. jula prošle godine.
"Komisija tim paketom predlaže jasan put pristupanja pod istim uslovima i sa istim nivoom ambicije kao i za ostale države članice. Time će se ubrzati ekonomska konvergencija, podržati održivi privredni rast i dodatno unaprediti integracija u Jedinstveno tržište EU, u korist Crne Gore i ostalih država članica," dodaje se u saopštenju.
Iz Komisije poručuju i da će građani, privreda i institucije Crne Gore imati koristi od većih investicija, snažnijih javnih institucija i dublje integracije.
Objašnjavaju i da će podrška državama članicama biti pružena kroz planove zasnovane na ostvarivanju rezultata, koji obuhvataju oblasti poput regionalnog razvoja, poljoprivrede, socijalne politike i unutrašnjih poslova, dok će isplate biti uslovljene ispunjavanjem unapred dogovorenih koraka.
"Finansijski paket za Crnu Goru predviđa strukturirani prelazak sa pretpristupne pomoći na podršku iz unutrašnjih fondova Evropske unije. Time će se obezbediti kontinuitet, unaprediti sprovođenje programa i osigurati da finansijska sredstva EU budu jasno usmerena na ostvarivanje konkretnih rezultata," objašnjavaju iz Brisela.
Komisija je Savetu Evropske unije dostavila predlog finansijskog paketa, o kojem će se pregovarati između Unije i Crne Gore, na osnovu kojeg će Komisija Savetu dostaviti i nacrt zajedničke pozicije za Poglavlje 33.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocenila je da usvojeni finansijski paket predstavlja još jedan konkretan korak ka budućnosti Crne Gore u Evropskoj uniji.
"Pripremamo Crnu Goru, države članice i naše institucije za taj trenutak. Proširenje uspeva kada je zajednički evropski projekat zasnovan na zaslugama, posvećenosti i međusobnom poverenju," zaključila je predsednica Evropske komisije.
Reagujući na vest o usvajanju finansijskog paketa, premijer Milojko Spajić ocenio je da je to potvrda da Evropska unija vidi Crnu Goru kao svoju narednu članicu.
Šta to znači u praksi i kada će Crna Gora moći da koristi evropski novac?
Usvajanje finansijskog paketa ne znači da će Crna Gora odmah dobiti sredstva iz budžeta Evropske unije. Reč je o dokumentu kojim Evropska komisija unapred definiše na koji način će se zemlja uključiti u zajednički budžet EU kada postane članica i kako će izgledati prelazak sa pretpristupnih fondova na sredstva namenjena državama članicama.
To znači da Crna Gora do dana pristupanja nastavlja da koristi pretpristupnu pomoć (IPA fondove i druga sredstva namenjena kandidatima za članstvo). Tek nakon ulaska u Evropsku uniju moći će da koristi fondove koji su danas dostupni državama članicama, poput sredstava za regionalni razvoj, poljoprivredu, socijalnu politiku i unutrašnje poslove.
Isplate iz tih fondova neće biti automatske, već će zavisiti od ispunjavanja unapred dogovorenih reformi i ciljeva, odnosno od planova zasnovanih na rezultatima koje predviđa budući višegodišnji budžet EU.
Istovremeno, članstvom Crna Gora neće biti samo korisnik evropskog novca, već će, kao i sve druge države članice, početi da uplaćuje svoj doprinos u zajednički budžet Evropske unije.
Finansijski paket upravo uređuje ta pravila, koliko će država doprinositi budžetu EU, iz kojih će fondova moći da povlači sredstva i kako će biti obezbeđen kontinuitet finansiranja bez prekida između pretpristupne pomoći i redovnih evropskih fondova.
Važno je i da ovaj dokument nije konačna odluka o dodeli novca. Predlog sada ide Savetu Evropske unije, nakon čega slede pregovori između Brisela i Podgorice u okviru Poglavlja 33. Koliko će Crna Gora zaista moći da koristi sredstava zavisiće od datuma pristupanja, konačno usvojenog višegodišnjeg budžeta EU za period od 2028. do 2034. godine, kao i od uspešnosti države u pripremi i sprovođenju projekata.
(EUpravo zato.rs)