Starović iz Brisela za EUpravo zato: "Zapadni Balkan može biti motor ekonomskog rasta Evrope"

Ministar Starović na sastancima u Briselu naglasio je ekonomski potencijal Zapadnog Balkana i plan "Srbija 2027" za ravnopravno članstvo u EU
Foto: EUpravo zato/J.N.

Ekonomski "Delphi Forum 2025" u Briselu okupio je brojne evropske političare, ekonomiste i predstavnike privrede, glavna tema bila je jačanje Evropske unije i njeno dalje proširenje. Posebna pažnja posvećena je Zapadnom Balkanu, kao regionu koji u narednim godinama može imati ključnu ulogu u ekonomskom rastu kontinenta.

U okviru foruma učestvovao je i ministar zadužen za evropske integracije Srbije, Nemanja Starović, koji je za EUpravo zato govorio o poziciji Srbije u procesu pristupanja, ekonomskim reformama i planovima za naredni period. Nakon panela, ministar je podelio svoje utiske o forumu i istakao glavne pravce saradnje sa institucijama Evropske unije.

"Forum bilo je dobra prilika da se razgovara o jačanju Evropske unije, procesu koji je dobio zamah, ali pre svega iz ekonomskog ugla, sa uvidom u karakter tog procesa, koji osim političkih lidera okuplja i ljude iz profesionalnih zajednica. Moja poruka je bila da je potrebno sagledati koje koristi i prednosti, u ekonomskom smislu, Zapadni Balkan može doneti Evropskoj uniji, kao područje koje će u narednim godinama imati najveći rast. Važno je da u procesu pristupanja dostignemo i viši nivo ekonomske konvergencije, zato nam je bitan i Plan rasta", rekao je ministar za naš portal.

Šta je "Delfi ekonomski forum"?

"Delfi ekonomski forum" međunarodna je konferencija koja povezuje jugoistočnu Evropu i istočno Sredozemlje sa politikom EU.  Ovogodišnji fokus je na političkim, ekonomskim i spoljnopolitičkim izazovima sa kojima se region suočava, kao i na njihovim vezama sa politikom EU, sa ciljem podsticanja saradnje, bezbednosti i integracije regiona u evropske tokove.

Naglasio je koliko je za Srbiju važna promena filozofije u procesu pristupanja, kako bi u narednim godinama u Evropskoj uniji bila ravnopravna članica, a ne među najsiromašnijim državama.

Dodao je da to sa našom zemljom neće biti slučaj jer su očekivanja da kraja ove godine, po životnom standardu i po pokazatelju nominalnih mesečnih plata, biti na nivou nekih zemalja Evropske unije.

"U naredne dve godine, realizacijom plana 'Srbija 2027', bićemo ispred najmanje četiri zemlje članice EU. To je ono što mora biti prepoznato i u samoj Evropskoj uniji. Zapadni Balkan je bitan i za ekonomiju evropskog projekta, ali i za bezbednost. Nije logično da ostanemo crna rupa unutar šengenskog prostora. Moramo posvećeno da radimo na sprovođenju akcionih planova za pristupanje šengenskom prostoru. To je važno i za nas i za bezbednost Evrope", smatra Starović.

Sastanak u Generalnom direktoratu za proširenje

Održan je i sastanak u sedištu Generalnog direktorata za proširenje, a tema razgovora bila je dosadašnja saradnja Srbije i Evropske unije u okviru procesa pristupanja, kao i dalji koraci u sprovođenju reformi i usklađivanju zakonodavstva.

"Sa kolegama iz Generalnog direktorata za proširenje imamo zaista intenzivnu i svakodnevnu saradnju. Radimo na istom zadatku. Svaki uspeh Srbije je i njihov uspeh. Danas smo iskoristili priliku i da razgovaramo o zakonodavnim procesima u Srbiji koji su deo naših reformi, kako bismo u posebnoj koordinaciji mogli brže da primenjujemo zakonodavne procese. Sve nas to približava otvaranju klastera 3, za koji smo od Evropske komisije već dobili pozitivnu ocenu", izjavio je ministar Starović za naš portal nakon sastanaka u Briselu.

(EUpravo zato.rs)