Svi događaji
Od najnovijeg
11:28

Panel II: Energetska bezbednost 2.0: od diverzifikacije do otpornosti sistema

Debata o energiji sve se više pomera ka otpornosti sistema, pristupačnosti cena i dugoročnoj strateškoj stabilnosti.

Kako region može da uskladi ubrzano širenje obnovljivih izvora energije sa potrebom za stabilnošću mreže, pristupačnim cenama i sigurnošću snabdevanja?

U kojoj meri Zapadni Balkan, u saradnji sa Ukrajinom i drugim novim energetskim partnerima, može postati aktivan učesnik u evropskom integrisanom i fleksibilnom energetskom sistemu?

Učesnici:

  • Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike Republike Srbije
  • Edvard Ferguson, britanski ambasador u Srbiji
  • Petr Brežina, predsednik kompanije Westinghouse Electric Company

Razgovor vodi: Jakov Devčić, direktor Predstavništva za Srbiju i Crnu Goru iz fondacije Konrad-Adenauer-Stiftung

10:18

Trka za investicijama

Siniša Mali je rekao da najnoviji podaci kažu da je Srbija u drugom kvartalu imala stopu rasta od 2,8 odsto, stopa nezaposlenosti je rekordno niska, stabilan je kurs, rekordno su visoke rezerve strane valute...

"Mi smo jedina zemlja koja se kandiduje za EU, sa dobrim kreditnim rejtingom, to govori o našoj ekonomskoj situaciji i politici koju vodimo. Međutim, danas je ono što nije normalno postalo normalno. Moramo istaći da 60 odsto stranih investicija na Zapadni Balkan dolazi u Srbiju, jer mi jesmo dominantna ekonomija u regionu, ali globalna neizvesnost jeste velika, sada imamo i krizu u Persijskom zalivu. Sve je to doprinelo sporijoj stopi globalne ekonomije i veći je rizik u smislu investicija. Moramo ubrzati put ka EU, a tako ćemo biti atraktivniji i sigurniji kao destinacija za ulaganja", rekao je. 

Siniša Mali.jpg
Foto: Petar Aleksić

Na pitanje kako se može "reklamirati" ulaganje u ZB, Mali je odgovorio: "Raznolikost je u redu, ako integrišemo region to je 18 miliona ljudi i možemo da dodamo godišnjem BDP-u, 7,6. odsto. Raznolikost je pozitivna, zašto da nas ne prime kao celinu u EU, logično je da sve zemlje i ceo kontinent budu deo Unije".

On ističe integraciju umesto pukog pristupanja. "Mi smo čvrsto na putu ka EU i nadamo se da ćemo što pre biti članica, ali insistiramo na integraciji, a ne toliko na samom pristupanju, ne treba nam pravo glasa, već prostor da naši ljudi i roba cirkulišu slobodno jer to donosi napredak".

"Učinili smo sve da Klaster 3 bude otvoren"

"Mi smo sve uradili da Klaster 3 bude otvoren, od propisa, zakona, svega... ali zemlje članice o tome odlučuju, mi se držimo svog plana, da narod živi dobro.

Integracija će se dogoditi pre pristupanja i to je dobro, to će pomoći i ubrzati naš rast i ljudi će moći da vide korist od EU", istakao je Siniša Mali.

Mali se osvrnuo i na predstojeći EXPO.

"EXPO 2027 je najveći događaj u istoriji Srbije, a dešava se upravo u Evropi, ako želimo da reklamiramo naš kontinent, to je sjajna prilika. Očekujemo više od 4 miliona posetilaca za tri meseca, to su nove prilike, projekti i zajedničke ideje. Radićemo zajedno i to će biti kičma budućeg rasta", rekao je Mali.

Sorel je istakao da je povezanost ključna i Srbija na tome već radi poput SEPA-e ili zelenih koridora.

"Mnogo toga se već dešava, ali možda ne dovoljno brzo, ali krajnji cilj je region unutar EU".

Damijen Sorel
Foto: Petar Aleksić

On je napomenuo da osim privatnih ili državnih ulaganja, treba povećati lokalne investicije, od domaćih firmi.

"Tu postoji veliki potencijal", dodao je šef Regionalnog predstavništva za Zapadni Balkan Evropske investicione banke i dodao da razlog zbog koga se ulaže u region je pristup jedinstvenom tržištu EU.

Francuska podržava Srbiju i otvaranje Klastera 3

"Francuska se snažno zalaže za otvaranje poglavlja, ali to ne znači automatski i zatvaranje. Klaster 3 zahteva određeno vreme, kao i drugi klaster naravno. Mi smo morali da odlučimo da li ćemo taj klaster zatvoriti ili ne, i smatram da bi to osim tehničke dimenzije poslalo jasnu poruku celoj zemlji. To poručuje da mi jesmo na strani Srbije i Zapadnog Balkana, ali otvaranje Klastera 3 za obične građane zvuči kao tehičko pitanje, ali je značenje vrlo bitno", istakao je Rene Troka, izaslanik Francuske za ZB.

Rene Trokaz je izjavio da su investicije dobrodošle, ali one imaju politički značaj.

"Zapadni Balkan nije ostrvo, on treba da se integriše i to je jedan od prioriteta. Međutim, primetili smo da mi kao EU finansiramo brojne projekte, ali kompanija koja ih realizuje nije iz EU. Dakle, sredstva EU se ulažu, a neko drugi ih sprovodi. Kada je reč o pregovorima, Crna Gora ima dobar učinak, ali je važno reći da EU integracije nisu samo pitanje ekonomije, već postoji i politička jasnoća koja je neophodna za budućnost, ne treba da zaboravimo ni druge. Crna Gora ima dobre rezultate, kao i Albanija, ali treba da uzmemo u obzir ceo region i naravno Srbiju", rekao je.

Rene Troka
Foto: Petar Aleksić

Marina Hlistun je napomenula da Evropska komisija treba da shvati kako da uravnoteži ekonomski rast širom Evrope. Različite zemlje imaju različite potrebe, treba naći uravnotežen model sa odgovarajućim benefitima za buduće zemlje članice. Prema njenim rečima, Ukrajini je važna i ekonomska sinhronizacija sa zemljama ZB.

Marina Hlistun, Rene Troka
Foto: Petar Aleksić

Jan Ružička je istakao: "Ukrajinu, Moldaviju i Srbiju bih voleo da vidim u narednih 5 godina u Uniji".

"Kada smo mi ulazili u EU nismo bili u potpunosti spremni, ali to su bile geopolitičke odluke", naveo je.

Jan Ružička
Foto: Petar Aleksić

10:10

Integracija ne počinje tek pri pristupanju u EU

Robert Vaš je na samom početku istakao da jedna nedelja u politici traje vrlo dugo, "a tako se upravo osećamo u Srbiji". Kako je naveo, našu zemlju očekuje važnih šest nedelja.

"Ali, gledajmo dalje od politike i fokusirajmo se na ekonomiju u narednoj deceniji. Moja prva poruka je da ekonomska integracija ne može da čeka datume za proširenje. To ne treba da se dogodi za 10 godina već sutra", naveo je Vaš dodavši da region i drugi susedi mogu da postanu deo rešenja.

Robert Vaš.jpg
Foto: Petar Aleksić

Prema njegovim rečima, ekonomska integracija ne mora da počne tek sa pristupanjem nego mnogo ranije i ne može se deo evropskog kontinenta ostaviti po strani i izvan EU.

Bilčik: Beltalks dolazi u pravo vreme

Vladimir Bilčik je istakao na otvaranju da je "sjajno ponovo biti u Beogradu" i da ovaj događaj dolazi u pravo vreme.

"Slušao sam Martu Kos koja je istakla za CNN veruje u mesto Srbije u EU. Mislim da je to dobra i pozitivna poruka uprkos tome što nedelju dana u ovom gradu može da bude vrlo dug period u politici, treba da budemo optimistični. Ovo nije lak trenutak za EU i proširenje, uprkos momentumu koji se stvorio. Nikad nije EU bila usamljenija, više nije slučaj da su na našoj strani američki partneri, imamo vojne pretnje... u prošlosti smo se proširenjem bavili u komfornijem okruženju", dodao je.

Bilčik.jpg
Foto: Petar Aleksić

9:18

Šta nas očekuje na početku foruma Beltalks 2026?

Forum BELTALKS otvaraju Robert Vaš, predsednik i osnivač GLOBSEC-a kao i
Vladimir Bilčik, viši saradnik u ovoj organizaciji i bivši poslanik Evropskog parlamenta.

Potom sledi panel "Trka za investicijama: kako Zapadni Balkan učiniti privlačnim za investicije?"

Globalna konkurencija za kapital postaje sve intenzivnija, a investicije sve više odlaze na tržišta koja objedinjuju veličinu, stabilnost i jasnu stratešku usmerenost.

Globsek2.jpg
Foto: Nemanja Nikolic HEMAC/Nemanja Nikolic HEMAC

Zapadni Balkan poseduje mnoge preduslove koje investitori traže - od geografske blizine EU i razvoja infrastrukture do neiskorišćenog potencijala za rast - ali fragmentisanost i dalje ograničava privlačnost regiona. Kako proširenje ponovo dobija zamah, ključno pitanje jeste da li region može da pređe put od skupa malih tržišta do jedinstvenog prostora privlačnog za investicije.

Dok se Evropa priprema za obnovu Ukrajine i novi talas industrijskih investicija, kako Zapadni Balkan može da se pozicionira kao strateški partner, a ne kao posmatrač?

Koji je najvažniji signal koji vlade danas mogu da pošalju kako bi privukle privatni kapital na duži rok?

Učesnici:

  • Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Srbije
  • Damijen Sorel, šef Regionalnog predstavništva za Zapadni Balkan Evropske investicione banke
  • Rene Troka, specijalni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan
  • Marina Hlistun, izvršna direktorka UkraineInvest-a
  • Jan Ružička, direktor za spoljne poslove pri PPF Group

Razgovor vodi: Rafael Minder, dopisnik Fajnenšel tajmsa za Centralnu Evropu