U moru vesti koje su nas sve zadesile od početka godine, uz sve zategnutije odnose između globalnih sila, postoji jedan relevantni iskorak nije uspeo da ispliva na površinu. Ono na šta bismo želeli da skrenemo pažnju jeste da je stupio na snagu, sredinom februara, sporazum o pridruživanju Srbije programu EU4Health - najvećem zdravstvenom programu EU.
Ako se bukvalno prevede, program se zove "EU za zdravlje". Tu vest je podelio evropski komesar Oliver Varhelji (koji je domaćoj javnosti poznat kao bivši komesar za proširenje).
U nastavku više o tome šta je ovaj program, kao i šta podrazumeva za Srbiju.
Šta je EU4Health?
Iako se danas manje govori o pandemiji COVID-19, ona je ostavila trajan uticaj na politike EU. Zapravo, program EU4Health usvojen je kao odgovor na pandemiju, sa ciljem jačanja spremnosti EU za buduće krize. Njegov značaj ogleda se u nastojanju da se predupredi ponavljanje scenarija poput početne nespremnosti Unije da brzo i efikasno odgovori na globalnu zdravstvenu krizu, kao i da uspešno koordinira države članice.
U vreme izbijanja pandemije, ključni problem sastojao se iz toga što oblast zdravstva ne spada u neposrednu nadležnost institucija EU, već je primarno u rukama država članica. Uloga EU se svodila na pružanje podrške i koordinaciju, dok su očekivanja bila ogromna. Iako je Unija kasnije "stala na svoje noge", između ostalog kroz strategiju zajedničke kupovine maski i vakcina, opšti utisak bio je da je reakcija u početku bila pre svega reaktivna.
EU4Health dakle treba da bude opomena Uniji da pasivnost nije opcija. Danas je reč o vodećem zdravstvenom programu EU sa budžetom od 4,4 milijarde evra u okviru višegodišnjeg finansijskog okvira za period 2021-2027.
Program za 2025. godinu obuhvatao je nekoliko ključnih stubova:
• jačanje otpornosti na prekogranične zdravstvene pretnje;
• mere za sprečavanje zaraza i promociju zdravlja;
• sprovođenje Evropskog plana za borbu protiv raka, kardiovaskularnih i drugih bolesti;
• jačanje zdravstvene infrastrukture i kadrova;
• digitalizaciju zdravstvenih sistema. Iako su svi stubovi značajni, ka o i međusobno blisko uvezani, približno dve trećine ukupnih sredstava usmereno je na jačanje otpornosti na prekogranične pretnje.
Ka Evropskoj zdravstvenoj uniji
Ovaj program treba posmatrati kao deo šireg pokušaja postepenog oblikovanja Evropske zdravstvene unije. Evropska komisija je zagledana ka tom cilju još od 2020. godine. U tesnoj vezi sa programom EU4Health i u funkciji razvoja Evropske zdravstvene unije, tri agencije EU imaju ključnu ulogu.
• Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) dobija proširene nadležnosti koje omogućavaju nadzor u realnom vremenu, kao i redovno praćenje, reviziju i evaluaciju planova pripravnosti za pandemije i upravljanje krizama na nivou EU i država članica. Takođe može formirati i raspoređivati EU timove za pomoć pri izbijanju epidemija.
• Evropska agencija za lekove (EMA) dobija jače nadležnosti u praćenju i upravljanju rizikom od nestašica lekova, pružanju naučnih saveta za krizno relevantne proizvode i koordinaciji studija radi olakšavanja odobravanja bezbednih i efikasnih vakcina i terapija.
• HERA (Autoritet za pripravnost i reagovanje u vanrednim zdravstvenim situacijama), uspostavljena je kako bi ojačala sposobnost EU da sprečava, otkriva i brzo reaguje na prekogranične zdravstvene vanredne situacije, obezbeđujući razvoj, proizvodnju, nabavku i pravičnu distribuciju ključnih medicinskih protivmera.
Šta sporazum znači za Srbiju?
Ono što je pandemija pokazala jeste da globalne pošasti ne znaju za granice. Iako je u početku bila spora, Unija je kasnije tokom pandemije pojačala angažman sa državama kandidatima, uključujući i Srbiju, uvezavši ih sa svojom zdravstvenom diplomatijom koja je, između ostalog, podrazumevala i donacije maski i vakcina.
Stoga EU4Health omogućava učešće trećih zemalja, tako što su one uključene u konsultativni proces i prate rad Upravljačke grupe EU4Health i Programskog komiteta. Prema zvaničnim podacima, do trenutka kada je Srbija potpisala sporazum o učešću, od država nečlanica su pristupile Norveška, Island, Ukrajina, Moldavija, kao i države iz regiona - Crna Gora i Bosna i Hercegovina.
U decembru 2025. godine Evropska komisija i Srbija potpisuju sporazum o pridruživanju Republike Srbije programu EU4Health. Kako se ističe, Srbija će kao pridružena članica imati pristup svim aspektima programa EU4Health. Ono što je najrelevantnije jeste to što, od 1. januara 2026. godine, sporazum omogućava pristup dodatnim mogućnostima finansiranja.
Prema tome, javni i privatni subjekti u zdravstvenom sektoru Srbije moći će da se prijavljuju za podršku kroz otvorene pozive, direktne grantove i zajedničke akcije. Ova sredstva biće usmerena na ključne oblasti kao što su unapređenje dijagnostike, lečenja i nege kod kardiovaskularnih bolesti i raka, doprinos Evropskom prostoru zdravstvenih podataka, razvoj strategija za kritične lekove i njihovih zaliha, jačanje usluga mentalnog zdravlja, posebno za mlade, kao i inicijative u vezi sa prekograničnim zdravstvenim pretnjama.
Da bi se dobila sredstva, biće potrebno aplicirati i, u kompetitivnom okruženju, ostvariti pravo na finansiranje u zavisnosti od toga da li prijava ispunjava kriterijume u pogledu usklađenosti sa prioritetima programa, kvaliteta predloga i njegovog očekivanog uticaja.
Projekti će se sufinansirati, što u praksi znači da će Unija moći da finansijski podrži projekte u iznosu do 60 posto ukupne vrednosti projekta. Samo u izuzetnim situacijama učešće Unije može se popeti na 80 posto.
Primeri poziva tokom 2025. godine uključivali su:
• razvoj inovativnih medicinskih protivmera za hemijske, biološke, radiološke i nuklearne pretnje;
• uspostavljanje koordinisanih sistema za nadgledanje pretnji;
• pomoć pri razvoju laboratorija;
• podršku prevenciji i ranom prepoznavanju raka.
Ukratko, program obuhvata širok dijapazon tema i predstavlja značajnu priliku za finansiranje projekata koji mogu doneti konkretne koristi građanima kroz unapređenje zdravstvene bezbednosti i kapaciteta sistema javnog zdravlja.
Uticaj na pristupni proces
Uključivanje Srbije u EU4Health predstavlja važan korak u sektorskoj integraciji sa EU. Ovo je u skladu sa idejom faznog pristupanja ili postepene integracije odnosno potrebom da se mostovi između članica i kandidata grade i pre samog proširenja.
Pored toga što će omogućiti jačanje domaćeg zdravstvenog sistema i njegovo uvezivanje sa evropskim, njime se istovremeno pojačava pritisak na domaće institucije da sprovedu strukturne reforme koje se godinama odlažu.
Ovo je slučaj jer učešće u njemu podrazumeva i regulatorno usaglašavanje sa pravilima i standardima EU. Drugim rečima, EU4Health ima potencijal da bude katalizator promena, ali samo ukoliko bude praćen političkom voljom da se dobijena buduća sredstva pretvore u merljive zdravstvene ishode. U suprotnom, postoji rizik da program ostane još jedan formalni korak u procesu evropskih integracija sa ograničenim stvarnim dometom.
(EUpravo zato.rs)