Jakša Šćekić analizira za EUpravo zato: Kako će izgledati odnos Srbije sa EU, Rusijom, Izraelom...

U razgovoru za naš medij, novinar i spoljnopolitički komentator Jakša Šćekić ocenjuje da se od Studentske liste ne može očekivati dramatičan zaokret u odnosima sa Moskvom, Vašingtonom i Pekingom. Prema njegovom mišljenju, osnovni razlog zbog kojeg je ovaj pokret dobio podršku birača jeste obećanje da će Srbiju transformisati u demokratsku i pravnu državu, a ne predstavljanje potpuno nove spoljnopolitičke doktrine. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: EC/Dalibor Danilovic
  • Jakša Šćekić ocenjuje da Studentska lista ne bi donela dramatičan zaokret u spoljnoj politici Srbije, već nastavak vojne neutralnosti i pragmatične odnose sa velikim silama.
  • Najveća novina, po njemu, mogla bi biti drugačiji odnos prema Izraelu i Gazi, dok bi sankcije Rusiji ili prekid saradnje sa Kinom bili politički neodrživi.
  • Za EU vidi prostor za novi model saradnje i otvaranje Klastera 3, ali uz reforme u Srbiji i rešavanje pitanja vladavine prava.

Dolazak Studentske liste na vlast mogao bi da donese promene u unutrašnjem političkom životu Srbije, ali je mnogo manje izvesno da će doći do radikalnog zaokreta u spoljnoj politici.

Upravo to se može zaključiti iz programa koji je ovaj politički pokret predstavio, a u kojem se najavljuje nastavak vojne neutralnosti, očuvanje partnerstva sa Rusijom bez uvođenja sankcija, razvijanje strateških odnosa sa Kinom i unapređenje saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom.

Posebnu pažnju privlače stavovi o Kosovu i Metohiji, kao i najava snažnije podrške palestinskom narodu i slanja humanitarne pomoći u Gazu.

Program, međutim, otvara i pitanje koliko će nova vlast zaista moći da promeni dosadašnje spoljnopolitičke pravce, imajući u vidu složene međunarodne okolnosti i interese velikih sila.

Šćekić: Odnos prema Izraelu najveća promena u spoljnopolitičkom programu Studentske liste

U razgovoru za naš medij, novinar i spoljnopolitički komentator Jakša Šćekić ocenjuje da se od Studentske liste ne može očekivati dramatičan zaokret u odnosima sa Moskvom, Vašingtonom i Pekingom.

Prema njegovom mišljenju, osnovni razlog zbog kojeg je ovaj pokret dobio podršku birača jeste obećanje da će Srbiju transformisati u demokratsku i pravnu državu, a ne predstavljanje potpuno nove spoljnopolitičke doktrine.

Šćekić smatra da bi najvidljivija promena mogla da se dogodi u odnosu prema Izraelu i pitanju Gaze, dok će odnosi sa Rusijom, Kinom, SAD i EU u velikoj meri zavisiti od pragmatizma, međunarodnih okolnosti i prostora za političke kompromise.

Jakša Šćekić Foto: YouTube printcreen/Ko je odgovoran

Prema njegovoj oceni, najava uvođenja sankcija Rusiji, priznanja nezavisnosti Kosova ili prekida saradnje sa Kinom predstavljala bi politički neodrživ potez.

"Studentska lista je pobedila zato što je predstavljala pokušaj da Srbija postane normalna demokratska zemlja, država u kojoj se poštuje pravo. Zbog toga nisam ni očekivao velike promene u spoljnoj politici", ocenjuje Šćekić.

Kao najznačajniju novinu u njihovom programu izdvaja drugačiji odnos prema Izraelu i dešavanjima u Gazi. Smatra da je reč o pitanju koje prevazilazi dnevnu politiku i zadire u domen ljudskog dostojanstva i moralne odgovornosti.

"Ne možete da zanemarite ono što se dogodilo u Gazi i Palestini, niti da prećutite stradanje palestinskog naroda. Mislim da je upravo odnos prema Izraelu najveća promena u spoljnopolitičkom programu Studentske liste", navodi naš sagovornik.

Dodaje da je prethodna vlast upravo preko odnosa sa Izraelom, ali i ustupcima, koje je bila spremna da učini Trampovom zetu, pokušavala da otvori prostor za približavanje samom Donaldu Trampu.

Kada je reč o Evropskoj uniji, Šćekić ukazuje na to da je Studentska lista u početku predstavljala veliku nepoznanicu za međunarodne partnere, pre svega zato što je reč o političkom pokretu bez jasno profilisanog lidera.

"Koliko se sećam, ovo je prvi put da jedan politički pokret ostvari pobedu bez konkretnog lidera. Za međunarodne aktere to je bilo nešto potpuno novo i morali su da pokušaju da razumeju sa kim zapravo razgovaraju", kaže Šćekić.

On smatra da će Brisel morati da pronađe novi model saradnje sa budućom vlašću, uz međusobne ustupke i kompromise. Posebno će biti važno pitanje eventualnog preispitivanja ranije potpisanih sporazuma, uključujući i one koji nisu dostupni javnosti.

Posetite EUmeter, platformu za praćenje napretka i procenu nivoa pripremljenosti Republike Srbije i ostalih zemalja kandidata u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

U odnosima sa Moskvom, prema njegovoj proceni, neće biti značajnijih promena. Šćekić smatra da Srbija nema prostora za naglo uvođenje sankcija Rusiji, posebno zbog energetskih interesa i zavisnosti od ruskih energenata.

"Srbija ne može tek tako da uvede sankcije Moskvi i da preseče granu na kojoj počiva deo njene energetske sigurnosti. To bi bio potpuno nerazuman potez", ocenjuje on.

Govoreći o Sjedinjenim Američkim Državama, Šćekić podseća na kontakte sa američkom delegacijom i razgovore o borbi protiv organizovanog kriminala.

Smatra da je prethodna vlast na čelu sa Aleksandrom Vučićem, nastojala da, pa i posredstvom ustupaka Trampovom zetu, pridobije naklonost Donalda Trampa, ali da je američki predsednik pokazivao želju da se što pre udalji od pojedinih politički neprijatnih situacija.

Za razliku od odnosa sa Moskvom i Vašingtonom, Kina, prema njegovom mišljenju, ostaje dosledna svom pragmatičnom pristupu. Peking će, kako objašnjava, podržavati saradnju sve dok ona donosi konkretne ekonomske koristi, dok se realizuju dogovoreni krediti i investicije.

"Kinezi su veoma oprezni. Oni još nisu zauzeli konačan stav, nisu posebno pozdravili nove političke okolnosti, ali ih nisu ni kritikovali. Njihov pojam vremena meri se vekovima, a ne danima", ističe Šćekić.

Pitanje Kosova i Metohije

Ni kada je reč o Kosovu i Metohiji, naš sagovornik ne očekuje dramatične promene.

Ipak, kao jednu od važnijih mogućih novina izdvaja odnos prema Srpskoj listi, čiji bi politički položaj, prema njegovoj oceni, mogao da bude preispitan.

Šćekić smatra da je neophodno otvoriti pitanje načina na koji Srpska lista funkcioniše u kosovskom političkom sistemu, ukazujući na, kako kaže, sporne veze između političkih interesa i određenih koruptivnih poslova.

"Vi se, s jedne strane, borite za status srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, a sa druge imate kosovske lične karte i političku organizaciju koja funkcioniše po zakonima takozvanog Kosova. To je pitanje koje će morati da se razreši", navodi on.

Odnosi u regionu

Promene na političkoj sceni Srbije, prema Šćekićevom mišljenju, odraziće se i na odnose u regionu. Posebno ukazuje na reakcije političkih aktera u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Republici Srpskoj, ocenjujući da će pojedini političari morati da prilagode svoju retoriku novim okolnostima.

Kao primer navodi hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji bi, smatra Šćekić, mogao da izgubi deo dosadašnjeg političkog prostora za kritiku Srbije. Takođe - Igora Dodika, sina Milorada Dodika, lidera SNSD-a, organizacionog sekretara te stranke i jednog od kandidata za premijera Republike Srpske, koji je, prema Šćekićevim rečima, već pokazao spremnost da uspostavi saradnju sa novom političkom strukturom u Srbiji.

"Bez Srbije njima (Republici Srpskoj) nema života, nema novca, budžeta, penzija, nema ničega. Kada se promeni politička situacija u Srbiji, svi u regionu nastoje da se prilagode novim okolnostima. Tako će biti i ubuduće", ocenjuje Šćekić.

Kao jedan od zanimljivih diplomatskih poteza izdvaja i uspostavljanje kontakata sa ruskim ambasadorom, što vidi kao signal da nova politička struktura nastoji da od samog početka izgradi odnose sa važnim međunarodnim partnerima.

Ipak, uprkos promenama na unutrašnjoj političkoj sceni i novim odnosima sa međunarodnim akterima, Šćekić ne očekuje velike potrese u spoljnopolitičkom kursu Srbije.

"Ne očekujem neke velike političke akrobacije kada je reč o spoljnoj politici", zaključuje Šćekić.

Evropske integracije: Otvaranje Klastera 3 kao važan korak, ali napredak zavisi i od Srbije

Evropska birokratija je složena, a proces pristupanja Evropskoj uniji dugotrajan i zahtevan, smatra naš sagovornik.

Izveštaj Evropske komisije, kako kaže, odražava stanje koje smo sami zaslužili politikom koju je sprovodila prethodna vlast, a evropski put Srbije neće se promeniti preko noći, već će napredak zavisiti od konkretnih reformi i rezultata.

Ipak, Šćekić smatra da bi u narednom periodu moglo da dođe do određenih pomaka u odnosima Brisela i Beograda.

Kao moguće korake navodi ubrzavanje procesa ukidanja rominga između Srbije i zemalja EU, ali i nastavak finansijske podrške u oblastima poput nauke, tehnologije i zdravstva.

Istovremeno, upozorava da bi eventualno uskraćivanje evropskih sredstava u tim oblastima moglo posebno da pogodi građane, jer je reč o sektorima koji neposredno utiču na njihov svakodnevni život.

Govoreći o odnosima Srbije i Evropske unije, Šćekić podseća da je Brisel ranije imao drugačiji pristup prema vlastima u Beogradu, pre svega zbog saradnje u vezi sa Kosovom i Metohijom i spremnosti srpske strane da sprovodi dogovorene obaveze. Međutim, smatra da su pitanja vladavine prava i slobode medija postala ozbiljna prepreka u odnosima sa evropskim institucijama.

Prema njegovoj oceni, nova politička garnitura moraće da pokaže konkretnije rezultate i efikasnost u radu ukoliko želi da ubrza evropski put Srbije. Istovremeno, upozorava da će se suočiti sa političkim otporima i osporavanjima, što se, kako navodi, već moglo videti tokom jučerašnjih, pa i današnjih skupštinskih dešavanja.

"To je dug proces, ali Studentska lista i ljudi koji su sada u parlamentu moraće da rade mnogo brže i efikasnije. Nova vlast moraće da pokaže rezultate, dok će oni koji su izgubili vlast pokušavati da je osporavaju na svakom koraku", ocenjuje Šćekić.

On smatra da rezultat Studentske liste nije prvenstveno posledica njenih spoljnopolitičkih stavova, već nezadovoljstva građana korupcijom i načinom na koji je funkcionisala prethodna vlast.

"Od 2,7 miliona ljudi koji su glasali, niko nije glasao zbog njihovih spoljnopolitičkih zalaganja. Zato ne mislim da će upravo ta pitanja presudno uticati na dalji razvoj događaja. Neka najpre završe posao u Srbiji, a onda će doći na red i spoljna politika", kaže Šćekić.

Kao jedan od konkretnih koraka koji bi mogao da olakša nastavak evropskih integracija, Šćekić izdvaja otvaranje Klastera 3, koji obuhvata konkurentnost i inkluzivni rast.

"Bilo bi dobro da se učini sve što je moguće kako bi se otvorio Klaster 3. To bi Srbiji omogućilo da lakše nastavi evropski put", zaključuje Šćekić.

(EUpravo zato)